Knežević je, između ostalog, postavio pitanje kako je moguće da Spajić, kao navodni pripadnik Vojske Srbije, učestvuje na NATO samitima i obavlja funkciju predsjednika Vlade Crne Gore, članice NATO-a, dok je Srbija vojno neutralna.
Crnogorski premijer Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES), prema pravnom tumačenju beogradskog advokata Valentine Stanković, nakon dobijanja otpusta iz državljanstva Srbije više ne može imati status vojnog obveznika te države, niti pripadati njenom rezervnom sastavu, prenose Vijesti.
Ovo pitanje ponovo je aktuelizovao lider Demokratske narodne partije (DNP) i poslanik Milan Knežević, koji je na jučerašnjoj konferenciji za medije tvrdio da je Spajić od februara 2023. godine pripadnik Vojske Srbije. Knežević je ocijenio da je time prekršeno više zakona i pozvao premijera da podnese ostavku i stavi se na raspolaganje nadležnim institucijama.
Knežević je, između ostalog, postavio pitanje kako je moguće da Spajić, kao navodni pripadnik Vojske Srbije, učestvuje na NATO samitima i obavlja funkciju predsjednika Vlade Crne Gore, članice NATO-a, dok je Srbija vojno neutralna.
“Crna Gora ima premijera koji je vojnik Vojske Srbije, a članica je NATO-a, dok je Srbija vojno neutralna. Kako je moguće da je on član vrhovne komande, da je išao na NATO samite...?”, pitao je Knežević, navodeći da je dokumentaciju dobio od “razočaranih članova” PES-a.
Konferenciju je završio porukom “Služimo Srbiji”, što je pozdrav koji se koristi u Vojsci Srbije.
Međutim, pravno tumačenje dokumenata koje je Knežević predstavio ukazuje na drugačiji zaključak. Advokat Valentina Stanković objasnila je “Vijestima” da je Spajić, dok je imao državljanstvo Srbije, morao da reguliše vojnu obavezu, odnosno da bude uveden u vojnu evidenciju, kako bi mogao da dobije otpust iz državljanstva.
“G. Spajić je, kao državljanin Srbije, bio dužan da reguliše svoju vojnu obavezu, odnosno da se upiše u vojnu evidenciju za dobijanje otpusta iz državljanstva. Međutim, iz toga ne proizlazi da je morao da bude pripadnik, odnosno član rezervnog sastava Vojske Srbije kao poseban uslov za dobijanje otpusta... Prestankom državljanstva Republike Srbije, prestaje i osnov za postojanje vojne obaveze po osnovu tog državljanstva”, kazala je ona.
Spajićeva vojna evidencija postala je relevantna nakon što je u februaru 2023. godine otvoreno pitanje njegovog državljanstva Srbije, koje je u početku negirao. Državna izborna komisija (DIK) tada je od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije zatražila podatke o njegovom prebivalištu, a MUP Srbije je 14. februara dostavio informaciju da Spajić ima prebivalište na beogradskoj Zvezdari.
Dva dana kasnije, 16. februara, Spajić je saopštio da je ranije imao državljanstvo Srbije i da je pokrenuo proceduru za njegovo napuštanje.
Već 17. februara podnio je zahtjev za upis u vojnu evidenciju Srbije. Ministarstvo odbrane Srbije donijelo je 20. februara rješenje kojim je uveden u vojnu evidenciju i preveden u rezervni sastav. Istog dana izdato mu je i uvjerenje o tome, u kojem je navedeno da se dokument izdaje radi otpusta iz državljanstva.
Knežević je upravo tu dokumentaciju predstavio javnosti. Riječ je o prijavi za upis u vojnu evidenciju od 17. februara 2023, uvjerenju i rješenju Ministarstva odbrane Srbije od 20. februara, kao i dopisu Ministarstva spoljnih poslova Srbije ambasadi u Podgorici od 1. marta kojim se potvrđuje da je Spajić uveden u vojnu evidenciju i preveden u rezervni sastav.
U rješenju Ministarstva odbrane navodi se da je, nakon ukidanja obaveznog služenja vojnog roka u Srbiji 1. januara 2011. godine, ostala obaveza uvođenja u vojnu evidenciju i služenja u rezervnom sastavu.
Ipak, Stanković ukazuje da terminološko navođenje rezervnog sastava u dokumentu ne znači da je Spajić bio aktivni vojnik niti da je imao obavezu da služi vojni rok.
Prema njenom objašnjenju, u periodu na koji se odnosi postupak bilo je potrebno da državljanin bude uveden u vojnu evidenciju kako bi regulisao vojnu obavezu, ali to nije podrazumijevalo obavezno služenje vojnog roka ili aktivno angažovanje u Vojsci Srbije.
“Ono što je sa stanovišta otpusta iz državljanstva od značaja jeste da je vojna obaveza, odnosno upis u vojnu evidenciju kao administrativni postupak, bila regulisana, odnosno da nisu postojale smetnje koje proizlaze iz neregulisane vojne obaveze”, navela je ona.
Zakon o državljanstvu Srbije među uslovima za otpust predviđa da ne postoje smetnje u pogledu vojne obaveze. To je, praktično, značilo da je Spajić morao da reguliše status u vojnoj evidenciji prije okončanja postupka za prestanak državljanstva.
Stanković zato pravi razliku između činjenice da je Spajić bio evidentiran u rezervnom sastavu i tvrdnje da je nakon prestanka državljanstva ostao vojni obveznik Srbije, pišu VIjesti.
“Samim tim, nakon što je g. Spajić dobio otpust iz državljanstva Srbije, on više nije mogao imati status vojnog obveznika Srbije, pa samim tim ni obavezu prema rezervnom sastavu Vojske Srbije koja proizlazi iz tog statusa”, ustvrdila je ona.
Kako je Spajić u junu 2023. saopštio da je “nedavno” dobio otpust iz srbijanskog državljanstva, a 30. juna iste godine crnogorskom MUP-u dostavio dokaz da više nema pasoš Srbije, pravno pitanje njegovog sadašnjeg statusa razlikuje se od onoga što je bilo evidentirano u februaru i martu te godine.
“Samim prestankom državljanstva prestala je i njegova vojna obaveza prema Srbiji, odnosno evidencija”, podvukla je Stanković.
Istovremeno, ostaje otvoreno pitanje zašto Spajić javnosti i “Vijestima” nije dostavio dokument kojim bi se potvrdio datum i konačan ishod otpusta iz državljanstva Srbije. “Vijesti” su juče uputile zahtjev MUP-u i premijerovom kabinetu da dostave dokaz o otpustu koji je Spajić, kako je ranije saopšteno, u junu 2023. godine dostavio crnogorskim institucijama. Dokument, međutim, nije dostavljen redakciji.
Knežević je, osim pitanja vojne evidencije, ponovo otvorio i temu Spajićeve predsjedničke kandidature iz 2023. godine. Tvrdi da premijer prije tri i po godine nije podnio ustavnu žalbu na odluku DIK-a kojom je diskvalifikovan iz predsjedničke trke jer je, kako navodi, znao da postoje dokumenta koja bi dovela do poništenja njegove kandidature.
Posebnu pažnju izazvalo je i objavljivanje Spajićevog jedinstvenog matičnog broja. Knežević je taj podatak otkrio u dokumentima koje je predstavio javnosti, nakon čega su fotografije dokumenata počele da kruže društvenim mrežama. Među onima koji su ih dijelili bili su i funkcioneri PES-a.
Takvo postupanje može otvoriti pitanje odgovornosti za neovlašćeno korišćenje podataka o ličnosti. Krivični zakonik Crne Gore u članu 176 predviđa da će se onaj ko podatke o ličnosti koji se prikupljaju, obrađuju i koriste na osnovu zakona neovlašćeno pribavi, saopšti drugom ili upotrijebi u svrhu za koju nisu namijenjeni, kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Suština spora, međutim, ostaje u razlici između onoga što dokumenti pokazuju za februar 2023. godine i tvrdnje da je Spajić danas vojni obveznik Srbije. Dokumentacija potvrđuje da je tada, kao državljanin Srbije, bio uveden u vojnu evidenciju i preveden u rezervni sastav. Pravno tumačenje advokata Stanković, s druge strane, ukazuje da je taj status bio posljedica regulisanja vojne obaveze u postupku otpusta iz državljanstva i da je prestankom državljanstva prestao i osnov za takvu vojnu obavezu.