Skupština Crne Gore će se do 15. jula izjasni o ustavnim promjenama, a do kraja jula biće izabrane sudije Ustavnog suda, saznaje "Dan" iz dobro obaviještenih izvora.
Šef parlamenta Andrija Mandić već je otpočeo sve neophodne proceduralne i tehničke pripreme kako bi se ovi hitni zahtjevi evropskih partnera operacionalizovali kroz vanredne sjednice Skupštine Crne Gore, čije se zakazivanje očekuje u najkraćem mogućem roku.
Skupština Crne Gore će se do 15. jula izjasni o ustavnim promjenama, a do kraja jula biće izabrane sudije Ustavnog suda, saznaje "Dan" iz dobro obaviještenih izvora. Nezvanično saznaje ovaj medij da je takva sugestija došla iz Evropske komisije, a predsjednik parlamenta Andrija Mandić uskoro će zakazati te sjednice, javlja Dan.
Politička scena Crne Gore ulazi u fazu potpunog raspleta dugogodišnje institucionalne krize, koja je mjesecima ozbiljno kočila ključne reforme u pravosudnom sistemu i usporavala ukupnu dinamiku evropskih integracija. Prema pouzdanim saznanjima našeg lista iz diplomatskih krugova u Briselu, Evropska komisija je uputila nedvosmislenu, iako formalno nezvaničnu sugestiju podgoričkoj administraciji da se proces usvajanja ustavnih amandmana i kompletiranja ključnih pravosudnih institucija definitivno mora okončati prije početka ljetnje pauze u radu zakonodavnog doma. Rokovi koji su isporučeni domaćim liderima su krajnje jasni, precizni i ne ostavljaju prostor za uobičajena politička taktiziranja: polovina jula je označena kao krajnji termin za izjašnjavanje o izmjenama najvišeg pravnog akta, dok bi sam kraj mjeseca morao donijeti punu funkcionalnost i deblokadu Ustavnog suda kroz izbor preostalih nedostajućih sudija.
Demokratska partija socijalista, zajedno sa ostatkom opozicionih stranaka koje su nedavno donijele zajedničku platformu o djelovanju, ovom iznenadnom ofanzivom Brisela i šefa parlamenta dovedena je pred svršen čin. Iako je opozicioni blok ranije u više navrata pokušavao da kroz uslovljavanje kvoruma, napuštanje sjednica i bojkot glasanja izdejstvuje određene političke ustupke u bezbjednosnom sektoru i izborima na lokalnom nivou, jasna i nedvosmislena sugestija Evropske komisije potpuno im je suzila manevarski prostor i onemogućila dalje opstrukcije. Odbijanje da učestvuju u predstojećim ustavnim promjenama i glasanju za izbor sudija Ustavnog suda u ovom prelomnom trenutku direktno bi označilo DPS i njihove političke partnere kao glavne kočničare evropskih integracija pred domaćom, ali i pred međunarodnom javnošću, što je za njih mnogo pogubnije. Izvori iz samog vrha opozicionih partija potvrđuju da se unutar njihovih klubova vode intenzivni razgovori i da će, pritisnuti ovakvim razvojem okolnosti i jasnim stavovima iz Brisela, najvjerovatnije biti prinuđeni da glasaju za predložene ustavne promjene i kandidate kako bi izbjegli direktnu političku odgovornost za eventualni krah evropske agende Crne Gore u ovom važnom momentu, piše Dan.
Šef parlamenta Andrija Mandić već je otpočeo sve neophodne proceduralne i tehničke pripreme kako bi se ovi hitni zahtjevi evropskih partnera operacionalizovali kroz vanredne sjednice Skupštine Crne Gore, čije se zakazivanje očekuje u najkraćem mogućem roku. Da su stvari konačno pokrenute sa mrtve tačke i da kompletan sistem ulazi u izuzetno dinamičan politički finiš juče je potvrdio i sam predsjednik parlamenta, najavljujući preciznu agendu rada za naredne dane, kojom se definišu obaveze svih poslaničkih klubova.
Mandić se ovim povodom oglasio na društvenoj mreži Iks, gdje je detaljno obrazložio naredne korake u pogledu zakonskih i ustavnih procedura, naglašavajući važnost trenutka u kojem se država nalazi.
,,U srijedu o terminu prvog glasanja za promjenu Ustava. Crna Gora se nalazi u završnoj fazi zatvaranja pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom i ne smijemo dopustiti da se cilj koji snažno podržava više od 80 odsto građana izgubi u magli dnevnopolitičkih kalkulacija. Upravo zato što ne želim da dozvolim da se pregovori o podršci ustavnim izmjenama koje je predložila Vlada Crne Gore vode unedogled i da na taj način dođemo u situaciju da ne ispoštujemo rokove koje je precizno postavila Evropska komisija, saopštavam da će se rasprava na plenumu o neophodnim ustavnim izmjenama održati u četvrtak i petak. Takođe želim da obavijestim javnost da ćemo u srijedu, na Kolegijumu predsjednika Skupštine, pokušati da definišemo termin prvog od tri glasanja o izmjeni Ustava, odnosno glasanja o Predlogu za promjenu Ustava", objavio je Mandić, prenosi Dan.
To prvo glasanje, kako je dodao, pokazaće ko je od političkih stranaka istinski za to da Crna Gora bude zemlja srećnih, slobodnih i bogatih ljudi i prva naredna članica Evropske unije, a ko nije.
,, Važno je da se svi jasno legitimišemo, ne samo prema domaćoj javnosti, nego i prema Evropskoj uniji", poručio je Mandić.
Ovako oštra i konkretna reakcija predsjednika Skupštine dolazi neposredno nakon ozbiljne parlamentarne krize koja je sedmicama prijetila da potpuno parališe rad zakonodavnog doma i destabilizuje vladajuću većinu. Mjesecima unazad, pitanje ustavnih promjena u domenu pravosuđa bilo je predmet političkih trgovina, ucjena i međusobnih uslovljavanja unutar same koalicije na vlasti, ali i na relaciji sa opozicijom. Konkretno, pojedini konstituenti parlamentarne većine, ali i značajni dijelovi opozicije, direktno su uslovljavali svoju neophodnu podršku kvalifikovanoj većini za izmjene Ustava prethodnim usvajanjem korjenitih promjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima.
Insistiranje na hitnijoj reformi bezbjednosnog sektora i očigledni pokušaji raznih interesnih grupa da se kroz pomenute zakonske akte uspostavi puna politička kontrola nad policijskim aparatom i tajnom službom doveli su do institucionalne pat-pozicije. Dok su se iza zatvorenih vrata vodili iscrpljujući razgovori o tome ko će i na koji način upravljati unutrašnjim poslovima, ko će biti na čelu ključnih direktorata i kako će se dijeliti funkcije unutar nacionalne bezbjednosti, ključni evropski zadaci, zajedno sa pravosudnim imenovanjima, bili su potpuno gurnuti u drugi plan. Svaki pokušaj pronalaženja kompromisa završavao se novim zahtjevima, što je dovelo do ozbiljnog nezadovoljstva međunarodnih posmatrača koji već godinama prate napredak Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Ipak, direktan i snažan pritisak iz Brisela, koji je kulminirao pomenutim nezvaničnim, ali krajnje obavezujućim uputstvima Evropske komisije, jasno je stavio do znanja svim domaćim političkim akterima da se unutarpartijske razmirice i borbe za bezbjednosni sektor više ni pod kojim uslovima ne smiju koristiti kao izgovor za kočenje temeljne reforme pravosuđa. Evropski partneri su u više navrata podvukli da su ustavne promjene, zajedno sa hitnim izborom preostalih sudija Ustavnog suda, osnovni temelj za dobijanje završnih mjerila, bez kojih je apsolutno nemoguće zatvoriti bilo koje drugo pregovaračko poglavlje. Brisel je ovom sugestijom praktično poručio da je vrijeme za političke igre isteklo i da se javni interesi moraju staviti ispred partijskih kalkulacija, piše Dan.
Sada, kada su rokovi, zbog prethodnih odlaganja, sabijeni u svega nekoliko nedjelja, crnogorski parlament se nalazi pred istorijskim ispitom političke zrelosti i državničke odgovornosti. Predstojeći Kolegijum predsjednika Skupštine, koji je zakazan za sjutra, kao i najavljena dvodnevna rasprava na plenumu u četvrtak i petak, biće prvi realan i nedvosmislen pokazatelj da li je deklarativna podrška evropskom putu od preko osamdeset odsto građana zaista iskrena matrica po kojoj djeluju domaći političari, ili ona, pak, služi isključivo za unutrašnju političku upotrebu i prikupljanje jeftinih poena u predizbornim kampanjama. Javnost će imati priliku da jasno vidi ko je spreman da podrži neophodne reforme, a ko će pokušati da kroz destrukciju ili opstrukciju ustavnih procedura dodatno uspori napredak Crne Gore na evropskom putu. Ovaj rasplet u Skupštini odrediće ne samo sudbinu pravosudnog sistema u narednim godinama, već će direktno uticati i na stabilnost samih institucija koje su dugo bile u v.d. stanju. Svi pogledi domaće javnosti, ali i međunarodne zajednice, sada su uprti u Skupštinu Crne Gore, gdje će se u narednim danima rješavati pitanja koja su ključna za dalji razvoj društva i jačanje vladavine prava.