Ustavni sud: Odluke Skupštine i predsjednika države ne mogu biti izuzete od sudske kontrole

Ustavni sud Crne Gore ocijenio je da odluke Skupštine i predsjednika Crne Gore ne mogu biti izuzete od sudske kontrole, posebno kada se njima odlučuje o razrješenju javnih funkcionera, saopšteno je iz te institucije.

Kako navode, Ustavni sud nije prihvatio inicijativu za ocjenu neustavnosti odredbe Zakona o upravnom sporu kojom je isključena mogućnost vođenja upravnog spora protiv odluka koje Skupština i predsjednik Crne Gore donose neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja. Sud je ocijenio da takvo zakonsko rješenje ne znači da se te odluke ne mogu osporavati u drugim vrstama sudskih postupaka, čime se obezbjeđuje djelotvorna zaštita prava na pristup sudu, prenosi CdM.

“Advokat V.Č. koji je podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti, istakao je da Ustav ne propisuje izuzetke, već da se protiv svakog pojedinačnog akta može pokrenuti sudski postupak, kao i da je sporna odredba izazvala ozbiljne probleme u sudskoj praksi. Navodi kao primjer donošenje načelnog pravnog stava Vrhovnog suda 2019. godine po kojem se odluke Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnih funkcionera ne mogu pobijati ni u upravnom ni u parničnom postupku”, piše u saopštenju.

Na sjednici svih sudija Ustavnog suda zaključeno je da činjenica da se određeni akti Skupštine ili predsjednika države ne mogu osporavati u upravnom sporu ne znači da je isključena svaka mogućnost provjere njihove zakonitosti. Samim tim, ne može biti uskraćeno ni pravo na pristup sudu koje je Ustavom garantovano svakom građaninu, naročito kada se takvim odlukama odlučuje o pravima, obavezama ili pravnom statusu konkretnih lica.

“Ovakvo tumačenje je u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava, po kojima država može propisati ograničenja sudske kontrole određenih akata, ali samo pod uslovom da takva ograničenja ne zadiru u samu suštinu prava na sud i da postoji drugi vid djelotvorne sudske zaštite”, dodaje se.

U predmetu “Koveši protiv Rumunije” Evropski sud za ljudska prava posebno je naglasio značaj prava na pristup sudu u slučajevima kada najviši državni organi odlučuju o statusu i pravima nosilaca javnih funkcija.

“U vršenju ustavnih nadležnosti Skupštine Crne Gore i predsjednika Crne Gore postoji određeni stepen institucionalne i političke diskrecije, međutim, ona ne može derogirati zahtjev zakonitosti i ustavnosti postupka, kao i načelo vladavine prava, niti može apsolutno isključiti svaki vid sudske zaštite u situacijama kada donijeti akt proizvodi neposredna pravna dejstva prema individualno određenom licu”, navodi se u odluci Ustavnog suda.

Govoreći o načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda iz 2019. godine, prema kojem odluke Skupštine o razrješenju javnih funkcionera nijesu mogle biti predmet ni upravnog ni parničnog postupka, Ustavni sud je ukazao da takav stav nije proistekao iz same zakonske odredbe, već iz njenog tumačenja koje nije bilo u skladu sa ustavnim principom vladavine prava i pravom na pristup sudu, piše CdM.

“Takvo stanovište Vrhovnog suda, u kojem bi sve odluke Skupštine i predsjednika Crne Gore bile u cjelosti izuzete od sudske kontrole, predstavlja restriktivno tumačenje domaćeg prava koje nije u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. I sam Vrhovni sud je u kasnijem periodu, potvrđujući odluke nižih sudova, zauzeo stav kojim je prihvatio mogućnost sudske kontrole i poništenja odluke Skupštine kao nezakonite u određenim vrstama razrješenja”, zaključuju iz Ustavnog suda.