Vlada je usvojila Informaciju o projektovanju i izgradnji novog Univerzitetskog kliničkog centra Crne Gore u Podgorici sa predlogom Ugovora o projektovanju i izgradnji.
Vlada je, na danas održanoj 128. sjednici, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, usvojila Informaciju o projektovanju i izgradnji novog Univerzitetskog kliničkog centra Crne Gore u Podgorici.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.
“Izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pristupilo se radi usklađivanja sa Regulativom (EU) 20201783 Evropskog parlamenta i Savjeta od 25. novembra 2020. godine o saradnji između sudova članica u izvođenju dokaza u građanskim ili privrednim stvarima i Regulativom (EU) 2020/1784 Evropskog parlamenta i Savjeta od 25. novembra 2020. godine o dostavi u državama članicama sudskih i vansudskih pismena u građanskim ili privrednim stvarima, kao i radi usaglašavanja sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog pola i unapređenja pojedinih zakonskih rješenja radi otklanjanja dilema u praktičnoj primjeni”, navodi se u saopštenju.
Donijeta je Uredba o uslovima za sticanje zvanja i nivoima zvanja zaposlenih u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.
“U diskusiji je istaknuto da se ovom uredbom vrši usklađivanje postojećih zvanja zaposlenih u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija sa Zakonom o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti i utvrđuju uslovi za sticanje zvanja i nivoa zvanja novoformiranih zvanja i njihovih koeficijenata za pojedina radna mjesta u okviru Uprave, imajući u vidu specifičnost, složenost i bezbjednosne rizike poslova koje obavljaju zaposleni. Riječ je o poslovima koji se po karakteru i stepenu odgovornosti bitno razlikuju od opštih poslova državne uprave, a koji su do sada bili obuhvaćeni Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, iako su objektivno zahtijevali poseban normativni pristup. Uvođenjem precizno definisanih zvanja i nivoa zvanja, uz određivanje koeficijenata obezbjeđuje se veći stepen profesionalizacije, jasno razgraničenje odgovornosti i jasna struktura napredovanja, kao i ujednačena primjena prava zaposlenih u skladu sa obrazovanjem, iskustvom i stručnom osposobljenošću”, ukazuju.
Dodaju da je Vlada donijela Uredbu o naknadi troškova u postupku za pristup informacijama.
Ovom Uredbom stvara se neophodni normativni okvir za ekonomičnije ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama, uz smanjenje troškova za korisnike, a samim tim i transparentniji rad organa vlasti, čime se doprinosi podsticanju djelotvornnosti, odgovornosti i afirmaciji integriteta i legitimnosti organa vlasti.
“Usvojene su informacije o sporazumima o donošenju prostorno-urbanističkih planova opština Žabljak i Berane. Prema članu 49 Zakona o uređenju prostora, lokalna planska dokumenta donosi skupština jedinice lokalne samouprave. Međutim, predviđeno je da, izuzetno, Vlada može donijeti lokalni planski dokument u tri slučaja, od kojih je jedan ako se o tome sporazumije sa jedinicom lokalne samouprave. U ovim slučajevima lokalni planski dokument donosi se na način i po postupku propisanom ovim zakonom za državni planski dokument. Navedene planske dokumente će izrađivati Agencija za planiranje prostora Crne Gore, a finansijska sredstva za njihovu izradu obezbijediće Opština Žabljak – 243.000 eura i Opština Berane 230.000 eura”, ističe se.
U saopštenju piše da je donijeta Uredba o dopuni Uredbe o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu.
“Uredbom se uvode odgovarajuće izmjene u Listi II, odnosno u dijelu koji se odnosi na projekte za koje se može zahtijevati izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, kroz postupak prethodne procjene – screening fazu. Tako se dodaju projekti iz oblasti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, a istovremeno uvodi i izuzeće i pojednostavljenja postupka procjene uticaja na životnu sredinu za određene projekte, naročito solarne instalacije na postojećim strukturama. Na ovaj način obezbjeđuje se usklađivanje regulatornog okvira sa savremenim standardima Evropske unije u oblasti energetske tranzicije, uz očuvanje visokog nivoa zaštite životne sredine. Ovom uredbom vrši se dodatno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa Direktivom (EU) 2023/2413 Evropskog parlamenta i Savjeta (RED III Direktiva), čime se ispunjavaju obaveze iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, naročito u okviru Pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika”, naglašeno je.
Vlada je donijela Uredbu o materijalima i predmetima koji dolaze u kontakt sa hranom. Ovom uredbom se obezbjeđuje sprovođenje Zakona o bezbijednosti hrane i potpuno usaglašavanje sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti materijala i predmeta koji su namijenjeni da dođu u kontakt sa hranom.
Donijeta je Uredba o higijeni hrane. Ovom uredbom propisuju se opšti i posebni zahtjevi o higijeni hrane za subjekte u poslovanju hranom, zahtjevi u pogledu objekata, prostorija, opreme, snabdijevanja vodom i energijom, uklanjanja otpada, termičke obrade, pakovanja i ambalažiranja, lične higijene, obuke zaposlenih i transporta u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, uključujući i primarnu proizvodnju hrane sa pratećim djelatnostima. Uredbom se omogućava sprovođenje Zakona o bezbijednosti hrane i potpuna usklađenost sa pravnom tekovinom Evropske unije u ovoj oblasti.
Vlada je usvojila Informaciju o potrebi isplate zaostalih sredstava za 2025. godinu u ukupnom iznosu od 1.883.141,96 eura, po osnovu mjera 1.1.2: Podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka; 2.1.12: Podrška jačanju otkupne mreže mlijeka; 3.2: Program unapređivanja stočarstva i 4.1: Program staračkih naknada i poljoprivredno osiguranje.
“Usvojen je Master plan investicija u infrastrukturu 2026 – 2030. U raspravi je istaknuto da se radi o strateškom dokumentu kojim se: definišu prioritetne javne investicije u infrastrukturu; objedinjuju postojeće liste projekata, radi veće transparentnosti i efikasnosti; unapređuje sistem selekcije i upravljanja projektima; osigurava usklađenost sa srednjoročnim budžetskim okvirom i fiskalnom održivošću kroz strateško preusmjeravanje ka kapitalnim projektima; doprinosi jačanju administrativnih i institucionalnih kapaciteta”, navodi se.
Pojasnili su da je cilj Master plana ubrzanje ekonomskog rasta i bolji kvalitet života građana Crne Gore kroz unaprijeđeno upravljanje javnim investicijama.
“Ključni sektori javnih investicija u infrastrukturu obrađeni Master planom su: saobraćaj, energetika, obrazovanje, zdravstvo, zaštita životne sredine i komunalna infrastruktura, lokalna infrastruktura. Master plan sadrži projekte u infrastrukturu ukupne vrijednosti 5,74 milijarde eura. Pri tome, planirana vrijednost realizacije ovih javnih investicija u infrastrukturu od 2026. do 2030. godine iznosi oko 4,7 milijardi eura, uključujući sve izvore finansiranja. Prosječno godišnje ulaganje do kraja 2030. je oko 939,6 miliona eura ili oko 11 odsto BDP. Dodatno, Master plan sadrži i procjenu moguće potrošnje u iznosu od oko 638 miliona eura za početak realizacije potencijalnih novih projekata u periodu do 2030. godine. To su projekti koji još uvijek nijesu finansijski zatvoreni, i većina njih može otpočeti nakon 2028. godine, kada mogu imati uticaj na ekonomski rast”, dodaje se.
Vlada je usvojila Informaciju o projektovanju i izgradnji novog Univerzitetskog kliničkog centra Crne Gore u Podgorici sa predlogom Ugovora o projektovanju i izgradnji.
“U skladu sa Sporazumom između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o realizaciji prioritetnih projekata i finansijskoj saradnji u Crnoj Gori, a nakon sprovedenih svih neophodnih procedura, Vlada je dala saglasnost na tekst Ugovora koji će biti zaključen sa kompanijom Bouygues Bâtiment International koja ispunjava utvrđene tehničke, profesionalne i finansijske kriterijume za realizaciju navedenog projekta”, zaključuje se.