Dok Albanija ubrzava, Crna Gora se suočava sa vidljivim zamorom materijala. Politička kriza, koja se manifestuje kroz često nestabilnu parlamentarnu većinu i česte institucionalne zastoje, počela je ozbiljno da nagriza kredibilitet crnogorskog evropskog puta
Dugo godina njegovana teza o Crnoj Gori kao „najuspješnijoj priči Balkana“ i usamljenom lideru u procesu evropskih integracija zvanično je stavljena na test.
Dok se u Podgorici politička energija troši na unutrašnja trvenja, rekonstrukcije i međustranačka nadmudrivanja, poruke koje stižu od evropske komesarke za proširenje Marte Kos ukazuju na to da je Albanija ne samo uhvatila priključak, već u očima Brisela preuzela ulogu novog regionalnog predvodnika, prenosi Dan.
Stiče se utisak da je Albanija usvojila sve IBAR zakone da bi mnoge države članice EU otvorile pitanje koga treba primiti u članstvo - nas ili njih.
Nakon sastanka sa albanskim ministrom vanjskih poslova Feritom Hodžom, Kos je bila direktna: Albanija je trenutno lider u procesu pridruživanja, što sa sobom nosi visoka očekivanja. Fokus Brisela sada je čvrsto postavljen na albanski IBAR – privremena mjerila u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja demokratskih standarda. Za razliku od prethodnih faza, Tirana sada pokazuje operativnu spremnost koja je godinama bila zaštitni znak Podgorice.
Dok Albanija ubrzava, Crna Gora se suočava sa vidljivim zamorom materijala. Politička kriza, koja se manifestuje kroz često nestabilnu parlamentarnu većinu i česte institucionalne zastoje, počela je ozbiljno da nagriza kredibilitet crnogorskog evropskog puta. U Briselu se u posljednje vrijeme najodgovorniji političari iz Podgorice koji su zaduženi za ubrzanje evropskog puta označavaju italijanskim izrazom "Troppo tranquilli" (previše mirni/opušteni).
Ovaj briselski opis „opuštenosti“ crnogorske elite najbolje oslikava jaz između proklamovanog optimizma i realnog stanja na terenu. Dok se crnogorski zvaničnici oslanjaju na staru slavu i činjenicu da su sva poglavlja otvorena, Albanija agresivno rješava mjerila, svjesna da se prozor mogućnosti koji je otvorio rat u Ukrajini neće vječno držati otvorenim. Kos je jasno poručila da je neophodna „vjerodostojna implementacija“ kako bi se zadržao zamah, čime je indirektno poslala poruku i ostalim pretendentima na članstvo da Brisel više ne kupuje retorička obećanja, prenosi Dan.
Unutrašnja previranja u Crnoj Gori, koja često rezultiraju blokadama u pravosuđu ili odlaganjem ključnih reformskih zakona, stvorila su vakuum koji Tirana vješto koristi. Ako se ovakav trend nastavi, Podgorica rizikuje da od predvodnika postane zemlja koja kaska za susjedom koji je donedavno smatran autsajderom u evropskoj trci.
Put Albanije ka trenutnoj liderskoj poziciji prošao je kroz faze koje su u Crnoj Gori izazivale nevjericu. Podsjetimo, albanski premijer Edi Rama, nerijetko u koordinaciji sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, svojevremeno je forsirao ideju o „članstvu bez prava glasa“. Taj koncept podrazumijevao je ulazak u jedinstveno tržište i pristup evropskim fondovima, ali bez prava na odlučivanje u institucijama EU. Mnogi su to tumačili kao priznanje kapitulacije pred strogim pravilima Brisela. Ipak, današnja pozicija Albanije pokazuje zaokret – umjesto alternativnih modela i „polustatusa“, Tirana je odlučila da prihvati strogu metodologiju i IBAR zakone, čime je, paradoksalno, postala ozbiljnija prijetnja crnogorskom primatu nego što je iko u Podgorici mogao da predvidi, piše Dan.