Iako još nije poznato na šta bi mehanizmi zaštite trebalo da se odnose, Zenović ističe da u pregovorima postoje tri teme koje su najvažnije
Cilj zvanične Podgorice je da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine. Iako je evropska komesarka Marta Kos nedavno najavila da bi naredni ugovori o pristupanju Uniji trebalo da imaju jače zaštitne mehanizme, sagovornici TVCG kažu da je to rezultat različitih okolnosti koje su se događale u posljednjih 13 godina koliko nije bilo proširenja. Uprkos tome, glavni pregovarač s Unijom uvjeren je da će 2026. biti godina okončanja pregovora. U opoziciji, skeptični, kažu da posljednja dešavanja u našoj zemlji nijesu lijepa poruka za evropske partnere, prenosi RTCG.
Najava da bi ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji mogao da ima jače mehanizme zaštite, za glavnog pregovarača Predraga Zenovića nije iznenađenje. Kaže da se ugovori razlikuju od države do države, te da i sama Unija prolazi kroz različite reforme.
"Činjenica je da su svi ugovori o pristupanju u nekom pogledu različiti, činjenica je i da nakon dugog perioda zastoja u evropskim integracijama Crna Gora probija led i samim tim taj ugovor će biti korišćen kao svojevrsni model za ostatak pristupnog procesa drugih kandidata", kaže Zenović.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković, s druge strane, kaže da su jači mehanizmi zaštite rezultat opreza Evropske unije usljed političke situacije u nekim državama članicama.
"I poučena tim iskustvima, a istovremeno imajući u vidu specifičnu političku situaciju u Crnoj Gori, evropska administracija želi da se zaštiti od eventualnih negativnih uticaja koji mogu proizaći iz činjenice da trenutno, recimo, u vladajućoj koaliciji imamo neke partije koje su se zalagale za bliske odnose s Rusijom ili bile na nekom euroskeptičnom stanovištu", kaže Vuković.
Iako još nije poznato na šta bi mehanizmi zaštite trebalo da se odnose, Zenović ističe da u pregovorima postoje tri teme koje su najvažnije, prenosi RTCC.
"To je naravno pitanje vladavine prava, zatim pitanje spoljne politike i pitanje veta koje sjutra može otežavati put država članica. Vjerujem da Crna Gora ne daje bojazan ni u jednom od ova tri važna segmenta koji bi se nužno morali reflektovati na njen ugovor o pristupanju", kaže on.
Dok se čeka da počne izrada ugovora o pristupanju, Zenović poručuje da taj dokument mora biti refleksija volja obje strane, ističući da je za Crnu Goru jedino prihvatljivo punopravno članstvo. A da je do punopravnog članstva teško doći imajući u vidu i posljednja dešavanja u našoj zemlji, smatra Vuković.
"Ja često i u parlamentu imam običaj da kažem da je u brojnim oblastima situacija takva da ne ostavlja utisak da smo mi tako blizu završetka pristupnih pregovora", navodi Vuković.
I dok je Zenović uvjeren da će pristupni pregovori biti završeni do kraja godine, Vuković ističe da je za ubrzanje evropskog puta neophodno angažovanje svih aktera.
"Ja to u ovom trenutku ne vidim. Vidim jedno potpuno odsustvo osjećaja odgovornosti i neko očekivanje da će nam EU progledati kroz prste zbog geopolitičke situacije", navodi Vuković.
"Uprkos svim teškoćama i izazovima koje jedna mala administracija ima i uprkos izgubljenom vremenu, ipak nalazimo način da uz veliku podršku EK, ali i veliku političku sinergiju da zatvaramo poglavlja i da ćemo okončati pregovarački proces do kraja 2026", navodi Zenović.
Posljednje proširenje Evropske unije bilo je 2013. kada se evropskoj porodici pridružila Hrvatska i ovo je najduži period bez prijema novih članica.