Politika

Sudijama i tužiocima produžuje se dodatak na platu, Skupština početkom februara o vanrednim izmjenama zakona

Autor Nađa Vujačić Izvor Vijesti

Predsjednik Udruženja sudija Crne Gore Miodrag Pešić poručio je da sudije prihvataju produženje dodatka isključivo kao nužnu i privremenu mjeru, uz stav da prelazna rješenja ne mogu zamijeniti trajno uređenje statusa i zarada u pravosuđu.

Izvor: print csreen/Youtube

Skupština Crne Gore razmatraće početkom februara, na vanrednoj sjednici koju je inicirala Vlada, predloge izmjena zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Državnom tužilaštvu i Ustavnom sudu, kojima je predviđeno produženje prava sudija i tužilaca na dodatak na funkciju u visini od 30 odsto osnovne zarade do kraja 2026. godine.

Ovo pravo bilo je važeće do 1. januara 2026, na osnovu dopuna zakona usvojenih krajem jula prošle godine, zbog čega je, kako se navodi u predlozima, neophodno novo normativno rješenje kako bi sudije i tužioci zadržali isti nivo primanja i u tekućoj godini. Vlada navodi da izmjene proizilaze iz načela da zarade u pravosuđu moraju odgovarati dostojanstvu funkcije, odgovornosti i potrebi očuvanja nezavisnosti sudija i tužilaca, dok se ne usvoji poseban zakon kojim bi se trajno uredila njihova prava i zarade.

Iz Centra za građansko obrazovanje upozoravaju da su zarade u pravosuđu i dalje jedan od ključnih problema, ocjenjujući da privremeni dodatak ne može biti dugoročno rješenje. Koordinator programa Ljudska prava u CGO Ivan Vukčević istakao je da se donošenje posebnog zakona godinama odlaže, uprkos preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije, koje insistiraju na sistemskom rješenju umjesto privremenih mjera.

Predsjednik Udruženja sudija Crne Gore Miodrag Pešić poručio je da sudije prihvataju produženje dodatka isključivo kao nužnu i privremenu mjeru, uz stav da prelazna rješenja ne mogu zamijeniti trajno uređenje statusa i zarada u pravosuđu.

Na istoj sjednici poslanici će razmatrati i izmjene Zakona o Prijestonici, kojima se predlaže povećanje sredstava za redovno finansiranje Cetinja sa 0,4 na 0,5 odsto budžeta, uz smanjenje izdvajanja za projekte. Cilj izmjena je obezbjeđivanje stabilnog funkcionisanja Prijestonice, redovno izvršavanje obaveza i mogućnost finansiranja šireg spektra razvojnih i kulturnih projekata, što je, prema riječima gradonačelnika Nikole Đuraškovića, ključno za dugoročnu stabilnost i razvoj Cetinja.