Milatović i Krapović ponovo u ratu zbog vojske

Da li ministar odbrane Dragan Krapović mobinguje komandanta Mornarice i je li po zakonu imenovao vojnog atašea u Londonu za vršioca dužnosti šefa vojne obavještajne službe - neka su od pitanja koja je šef države Jakov Milatović kandidovao za današnju sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, koja bi ponovo mogla zahladniti odnose u vrhu sistema odbrane, nakon “kompromisnih” postavljenja čelnika Vojske Crne Gore (VCG) u junu, poslije višemjesečne javne svađe, prenose Vijesti.

To su može zaključiti na osnovu razgovora “Vijesti” s izvorima iz kabineta Milatovića i resora Krapovića, kao i uvida u relevantnu dokumentaciju.

Vrhovna komanda, koju osim Milatovića čine premijer Milojko Spajić i šef parlamenta Andrija Mandić, imenovala je u junu Miodraga Vuksanovića za načelnika Generalštaba VCG, a Darka Vukovića za komandanta Mornarice VCG.

Prije toga, Milatović je javno saopštio da preferira Vukovića za glavnokomandujućeg VCG, dok je Krapović insistirao da to bude Vuksanović, u čemu su ga podržavali Spajić i Mandić. Pošto se sve odluke Savjeta moraju donijeti jednoglasno, postignut je dogovor da njih dvojica, na predlog ministra, budu postavljeni na sadašnje funkcije u Vojsci. Vuksanović je istovremeno unaprijeđen u čin brigadnog generala, a Vuković u mornarički čin generalskog ranga - komodor.

Međutim, nedugo po stupanju Vukovića na dužnost, u septembru, počeli su problemi. Sagovornik iz Milatovićevog kabineta rekao je da je Vuković u pismu predsjedniku naveo da ga “ministar mobinguje”, jer mu, između ostalog, ne dozvoljava da u zgradu Ministarstva odbrane u Podgorici uđe na glavni ulaz, kuda ulaze i neki oficiri s nižim činom od njegovog, već na službeni ulaz s druge strane, gdje sve posjetioce “pretresa” vojna policija, pišu Vijesti.

Komodor Vuković je nekoliko puta ignorisao režim ulaska u zgradu i “optrčavao” glavnu portirnicu, a navodno je u više navrata zbog toga odbio da prisustvuje sastancima i vraćao se u Bar, sjedište Mornarice VCG, što se desilo i juče.

Odluku o režimu ulaska u zgradu donio je Krapović, po stupanju na ministarsku poziciju.

Vuković se Milatoviću požalio i da se na sastancima na kojima je bio u Ministarstvu ne poštuje njegov čin, jer ga stavljaju da “sjedi u treći, četvrti red”, a da su ispred njega oficiri s nižim činom.

Komandant Mornarice je u pismu naveo da smatra da mu je ovakvim postupanjem “povrijeđena oficirska čast i profesionalni autoritet”, navode Vijesti.

Oba izvora “Vijesti” potvrdila su da je Vuksanović tražio da Krapović preispita svoju odluku o režimu ulaska u zgradu, ali da je ministar to odbio.

Sagovornik iz Ministarstva objasnio je da je riječ o Krapovićevoj ranijoj odluci, da je glavni kriterijum za ulazak u zgradu i raspored sjedjenja na sastancima funkcija u VCG a ne čin, te da svi zaposleni ulaze na službeni ulaz, osim ministra, načelnika Generalštaba, direktora direktorata u Ministarstvu - koji ulaze na glavni.

“Na službeni ulaze i bivši načelnici Generalštaba, generali Milutin Đurović i Ilija Daković, te general major Rajko Pešić. Svi će morati da se ponašaju onako kako treba, u skladu s principom subordinacije u VCG. Ne može po onoj - ‘ja sam komodor i biće kako ja hoću’”, rekao je izvor iz Ministarstva, dodajući da su na sjednicama kolegijuma četiri oficira viša po funkciji od Vukovića, koji zapovijeda mornaricom s 300 vojnika, što je “na nivou bataljona”, prenose Vijesti.

Iz resora odbrane tvrde i da je Vuković odbio da razgovara sa zamjenikom načelnika Generalštaba, kog je ovaj ovlastio da prikupi redovne izvještaje od komandanata jedinica o stanju u VCG, jer ima niži čin od njega.

Sagovornik iz kabineta predsjednika tvrdi da se odluka za glavni ulaz odnosi “na podobne”.

“Ako se određuje po funkciji, kako neki potpukovnik može ući a drugi čovjek vojske, komandant Mornarice, ne može”, rekao je izvor lista.

U kabinetu Milatovića tvrde i da je zbog naređenja ministra da civili bez njegovog odobrenja ne mogu ući u komandu Mornarice u Baru, bila dovedena u pitanje posjeta predsjednika ovom rodu vojske krajem novembra.

Navodno je Vuković poručio da neće poštovati to naređenje u ovom slučaju, jer “neće da se bruka”, a “kad dođe gost - primiće ga”. Sagovornik je rekao da je, radi pripreme posjete, u Bar prethodno trebalo da dođe predsjednikov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić, ali da nije otišao “da ne pravi problem Vukoviću”.

“Noć prije posjete odobrili su gardu, riječ je o klasičnom šikaniranju predsjednika”, rekao je izvor iz Milatovićevog kabineta.

Međutim, sagovornik iz Ministarstva kazao je da se Milatovićev kabinet zahtjevom za posjetu nije obratio ministru, već Vuksanoviću, te da je to moglo stvoriti bezbjednosne probleme, jer je o posjeti morala biti obaviještena i pripremiti se za nju i vojna bezbjednosna služba, kojoj je nadležan ministar, a ne načelnik Generalštaba.

“Nije u redu ni da predsjednik države ide u posjetu jednom rodu vojske bez ministra ili makar načelnika Generalštaba”, rekao je izvor iz Ministarstva, dodavši da kabinetu Milatovića nije problem da se obrate ministru kad im treba garda za svečane prilike i posjete stranih državnika, a za “ovakve stvari ministra ignorišu”.

“Očigledno, Milatović i Vuković misle da je on neki paralelni njegov načelnik Generalštaba, a da je Mornarica mimo ostale VCG”.

Iz kabineta Milatovića tvrde da su o posjeti obavijestili i Krapovićev kabinet 14 dana prije događaja. U elektronskim porukama u koje su “Vijesti” imale uvid, vidi se da je obavještenje o posjeti poslato na adresu kabineta načelnika Generalštaba, a da je kopija mejla dostavljena i ministrovom kabinetu.

Milatović je navodno pozvao Vukovića da učestvuje u raspravi na današnjoj sjednici Savjeta, ali izvor iz Ministarstva tvrdi da se “neće pričati o tome”. Oba izvora “Vijesti” ukazala su da se dnevni red koji je predložio Milatović usvaja jednoglasno, odnosno da se ova tačka neće naći na agendi ako Spajić ili Mandić budu protiv.

Nije jasno može li Vuković snositi odgovornost zbog nepoštovanja naređenja ministra o režimu ulaska u zgradu i zabrani “službene komunikacije s državnim institucijama i drugim organima vlasti bez saglasnosti ministra”. Slično naređenje je izdao i sam Vuković za pripadnike Mornarice, saznaju “Vijesti”.

Sukob Milatovića i Krapovića počeo je nakon što je ministar krajem avgusta prošle godine dostavio vrhovnoj komandi zahtjev za smjenu tadašnjeg načelnika Generalštaba, generala Zorana Lazarevića zbog procjene da je potrebna “smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra”. Savjet je to odbio jer nije bilo konsenzusa njegovih članova o tome. Krapovićevom predlogu usprotivio se Milatović, poručivši da će podržati razrješenje Lazarevića kad mu se kaže šta brigadni general nije radio kako treba, ili šta je loše uradio. Spajić i Mandić podržali su Krapovićev zahtjev.

Ministar vojni je nakon toga poništio rješenje kojim je Lazareviću, koji je tada ispunjavao uslove za odlazak u penziju, 2023. produženo vrijeme trajanja službe do juna ove godine, konstatujući da načelnik Generalštaba ispunjava uslove za prestanak službe, tj. da ima preko 40 godina staža osiguranja i navršenih 55 godina života. Međutim, Krapovićevu odluku poništila je Vladina Komisija za žalbe. Na kraju je Savjet razriješio Lazarevića, jer mu je istekao rok produženja službe, a postignut kompromis o postavljenju Vuksanovića i Vukovića.

Predsjednik Milatović predložio je i da vrhovna komanda raspravlja o navodnom nezakonitom Krapovićevom imenovanju Milana Bigovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata (OBD), vojne tajne službe.

Iz Milatovićevog kabineta tvrde da ministar nije mogao imenovati Bigovića, vojnog atašea u Londonu i nerezidentnog vojnog predstavnika Crne Gore u Francuskoj, Norveškoj, Danskoj i Islandu u septembru ove godine, prije nego ga Savjet razriješi s te funkcije.

“Pogotovo što je Krapović tražio da Savjet Bigovića razriješi dužnosti vojnog atašea 26. septembra, a istog dana ga je imenovao za v. d. direktora OBD-a”, rekao je sagovornik iz kabineta predsjednika.

Savjet nije odlučivao o Krapovićevom zahtjevu jer se tim povodom nije sastajao. Iz kabineta Milatovića tražili su izjašnjenje od Krapovića o slučaju Bigović, na koje nije odgovorio.

Iz Ministarstva odbrane tvrde da je Bigoviću 1. septembra istekao četvorogodišnji mandat vojnog atašea, a i da nije, da je Krapović imao pravo po Zakonu o Vojsci i drugim propisima da ga imenuje za vršioca dužnosti na još jednu funkciju.

“Petnaest oficira trenutno obavlja dvije funkcije. Vojska je takav sistem da kad je neka funkcija upražnjena, ona mora što prije da se popuni, Slučaj Bigović ne postoji, osim možda u predsjednikovoj glavi”, rekao je sagovornik iz Ministarstva.

Predsjednik Milatović navodno nije zadovoljan ni predlogom izmjena i dopuna Zakona o Vojsci, i nije isključeno da će pokušati da se i o tome razgovara na sjednici Savjeta.

Iz dokumenta koji bi uskoro trebalo da usvoji Vlada i pošalje ga Skupštini, navodno je izbrisan član po kom MIlatović može na predlog ministra dodijeliti počasni čin bivšem oficiru VCG, JNA, Vojske Jugoslavije ili Vojske SCG, za zasluge za razvoj odbrane.

“A stoje odredbe po kojima ministar protivustavno angažuje vojsku za druge aktivnosti u zemlji”, rekao je sagovornik iz Milatovićevog kabineta, navode Vijesti.

Među odredbama koje su predsjedniku neprihvatljive je i ona po kojoj ministar samostalno imenuje oficire za vršioce dužnosti na formacijskim mjestima.

“Zakon o Vojsci je u nadležnosti Vlade i Skupštine, predsjednik tu nema šta da traži”, rekao je sagovornik iz Ministarstva.

Milatović je juče saopštio da je na dnevnom redu današnje sjednice Savjeta Izvještaj o stanju u Vojsci za 2024. i Izvještaj o učešću pripadnika Vojske Crne Gore u vježbama ili obuci u inostranstvu ranga voda ili višeg ranga u 2024.

Na sjednici će biti razmotren Predlog odluke o učešću jedinica VCG u međunarodnim vježbama i obuci u 2026.

“Savjet će razmatrati predloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrješenjima, i unapređenjima oficira i oficirki Vojske, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti”, piše u saopštenju, prenose Vijesti.