Angažman predstavnice parlamenta u Misiji Crne Gore pri Evropskoj uniji dio je pripremnih aktivnosti Skupštine da, po pristupanju države EU, planiranom za 2028. godinu, dobije svog nacionalnog predstavnika u Evropskom parlamentu, u skladu sa praksom država članica.
To su rekli Vijestima iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine odgovarajući na pitanja šta će predstavnica parlamenta Tijana Rosandić da radi u Misiji, s kim će komunicirati, od koga će dobijati instrukcije i je li to dupliranje kapaciteta, s obzirom na to da Crna Gora šefa Misije, koji ima zamjenike, savjetnike, sekretare...Rosandić je savjetnica za međunarodne poslove generalnog sekretara.
Iz Skupštine su kazali da je Rosandić predložio generalni sekretar parlamenta Boban Stanišić, “imajući u vidu njeno dugogodišnje iskustvo rada i činjenicu da od 2017. godine pokriva poziciju nacionalnog koordinatora za Evropski parlament u Skupštini Crne Gore”, javljaju Vijesti.
“Gospođa Rosandić radiće pri Misiji Crne Gore u Briselu, a njen primarni cilj biće intenziviranje komunikacije sa institucijama Evropske unije, prvenstveno sa Evropskim parlamentom (EP) i Evropskom komisijom (EK)”, rekli su.
Kako su dodali, ona će posebno sarađivati sa sekretarijatom Evropskog parlamenta i poslaničkim grupama, sa posebnim akcentom na predstavnike EP za Crnu Goru i region.
Stanišić je u nedjelju za Dan kazao da su zahtjev za imenovanje njihovog zastupnika uputili Ministarstvu vanjskih poslova.
Izvršna direktorica Centra za demokratiju (CEDEM) Nevenka Vuksanović Vijestima je rekla da nije problematično to što Skupština hoće da imenuje predstavnicu u Misiji Crne Gore pri EU, ali da to nije prioritet, podsjetivši na to da poslanici još nijesu izabrali sudije Ustavnog suda.
Ističe da je važno da predstavnik Skupštine bude izabran prema drugačijim kriterijumima u odnosu na ranije primjere, “posebno u slučaju bivšeg ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića”.
Odović je prošlog mjeseca imenovan za specijalnog savjetnika u crnogorskoj misiji pri Evropskoj uniji u Briselu. On je smijenjen s mjesta ministra u junu prošle godine, prilikom rekonstrukcije Vlade, a njegov kratkotrajan mandat obilježile su kontroverze. U martu ove godine, dva puta je saslušavan u Specijalnom policijskom odjeljenju, u svojstvu građanina, u istrazi oko izdavanja dozvola za gradnju kula kompanije Mia investments na prostoru Jadranskog sajma u Budvi, kao i solitera u Baru.
“Važno je da ta osoba bude izabrana prema zbilja stvarnim parametrima i kriterijumima, jer će nam to biti jedna od ključnih kontakt tačaka u završnoj fazi pregovora. Da li je to prioritet koji Crna Gora ima? Nije, imamo goruće stvari - Ustavni sud je prioritet u pogledu perspektive EU i onoga što su nam rekli da treba da bude hitan zadatak koji ćemo da riješimo, a to je definitivno da se pokaže da smo se prihvatili reformi u okviru vladavine prava”, kazala je Vuksanović, kako pišu Vijesti.
Iako izbor sudija Ustavnog suda ima presudan značaj za proces pristupanja EU, jer se tiče funkcionisanja vladavine prava, nijedan od predloženih kandidata za sudije Ustavnog suda prošle sedmice nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu (54 glasa) u parlamentu. Drugi krug glasanja biće održan najranije za mjesec kada će kandidatima biti dovoljna tropetinska većina (49 glasova).
Poslanici su glasali za kandidate Ustavnog odbora - zamjenicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića, kao i za advokaticu Mirjanu Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović.
Još nijesu izabrani ni članovi Sudskog i Tužilačkog savjeta, zatim Savjet Centralne banke, a Skupština je zakočila i imenovanje članova Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU).
Iz EU su više puta poručili da su navedena imenovanja ključni prioriteti i da ne bi trebalo da se odlažu.
Cilj Crne Gore je, kako su više puta rekli iz Vlade, je da sva pregovaračka poglavlja sa EU (uključujući i 23 i 24 koja se tiču vladavine prava) zatvori do kraja 2026. godine, kako bi država postala nova članica EU 2028.
Šef države kritikovao je prošle sedmice poslanike, navodeći da je parlament u prethodnoj godini napravo najmanje tri vrlo problematične stvari nauštrb procesa evropskih integracija.
On je na konferenciji povodom 25 godina Udruženja sudskih vještaka Crne Gore, kazao da su to Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, donesena na ljeto prošle godine, sporazum o saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) potpisan u aprilu ove godine, te nebiranje sudija Ustavnog suda.
Zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je Crnoj Gori krajem prošle godine blokirala zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).
Pregovori o pristupanju Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Crna Gora otvorila sva poglavlja, 33, a privremeno zatvorila sedam (od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove).
“Cilj Skupštine da se izdigne na nivo najrazvijenijih parlamenata”
Iz Skupštine su Vijestima rekli da svaka država članica EU ima svog stalnog nacionalnog predstavnika u Evropskom parlamentu, koji održava komunikaciju između nacionalnog parlamenta i EP.
“Skupština Crne Gore već se sistemski priprema za članstvo u EU, sa jasnim ciljem da se izdigne na nivo najrazvijenijih i najefikasnijih parlamenata u Evropi. Imenovanje gospođe Rosandić predstavlja važan korak u tom pravcu, jer doprinosi jačanju institucionalnih kapaciteta, boljoj komunikaciji sa evropskim institucijama i aktivnijem uključivanju Skupštine u proces parlamentarne saradnje”, kazali su, pišu Vijesti.