Zbog višegodišnjeg čekanja na odluke Ustavnog suda, Evropski sud za ljudska prava je posljednjih mjeseci "stao na stranu" više od 80 crnogorskih građana.
Njima će država, na osnovu poravnanja, morati da isplatiti odštetu.
U svim slučajevima u kojima o ustavnim žalbama nije odlučeno za tri i po godine došlo je do kršenja prava na suđenje u razumnom roku, stav je Evropskog suda.
Sud je obavezao državu da u tim slučajevima nadoknati štetu.
"To znači da je već došlo do kršenja prava i svih onih koji su ustavne žalbe podnijeli u prvoj polovini 2021. i ranijih godina, ako o njima do danas nije odlučeno", kazala je za Radio Slobodna Evropa direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Iz Ustavnog suda su RSE kazali da u ovom trenutku još nije donijeta odluka u 300 slučajeva starijih od tri godine.
Zbog čega?
"Sud je od 2020. do 2023. radio u nepotpunom sastavu, zbog dugotrajnog postupka izbora nedostajućih sudija. Više od četiri godine sud radi i sa smanjenim brojem izvršilaca u stručnoj službi", pojasnili su iz Ustavnog suda za RSE razloge za kašnjenje.
Naime, u periodu koji pominje sud, četvoro od sedmoro sudija je otišlo u penziju a Skupština zbog izostanka političkog dogovora nije uspijevala da izabere njihove nasljednike.
U tom periodu, tokom pet mjeseci, sud nije imao ni kvorum za odlučivanje.
Sudije su izabrane februara 2023. nakon snažnog pritiska Sjedinjenih Država i Evropske unije.
Serija odluka iz Strazbura
Iz Evropskog suda su za RSE kazali da su u posljednjih pet godina primili 45 slučajeva iz Crne Gore zbog neblagovremenog odlučivanja Ustavnog suda, od kojih je 20 riješeno.
Preostalih 25 predmeta obuhvataju 53 podnosilaca - 51 fizičko i dva pravna lica, saopšteno je RSE iz Kancelarije Zastupnika Crne Gore pred Strazburom.
U jednoj od odluka Evropskog suda iz septembra, u slučaju Alić i drugi protiv Crne Gore, sud je odlučio u korist 48 osoba, koje su na odluku Ustavnog suda čekale četiri godine i osam mjeseci.
Isti stav imao je u novembru u slučajevima Vukašinović, Kićović, Petrović i drugi protiv Crne Gore. Slučajevi su trajali od tri i po do četiri i po godine.
Svima njima će, na osnovu, kako u odlukama navode, prijateljskog poravnanja sa državom, pojedinačno biti isplaćeno od 900 do 1.500 eura.
Odluke ne uključuju troškove postupka pred Evropskim sudom.
Ovakve odluke Strazbura isključivo se odnose na prekomjernu dužinu trajanja postupka pred Ustavnim sudom.
Osnova za ove presude je slučaj Siništaj protiv Crne Gore iz 2021, kada je prvi put u slučaju crnogorskog građanina utvrđena povreda prava na pravično suđenje zbog dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom.
Anton Siništaj je bio jedan od osuđenih u akciji Orlov let, zbog navodne pripreme oružane pobune u Crnoj Gori 2006. godine.
Na odluku Ustavnog suda čekao je duže od četiri godine i tri mjeseca.
"Alarm" da se stvari moraju mijenjati
Činjenica da je Evropski sud "preuzeo ulogu" i da presuđuje zbog prekomjerne dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom, morala bi biti "alarm" da se stvari mijenjaju na nacionalnom nivou, navodi se u izvještaju o radu Zastupnice Crne Gore pred Strazburom za 2022.
S jedne strane, Zastupnica poručuje da građani ostaju uskraćeni za pravdu koju im pruža ustavna žalba, a sa druge strane, državni budžet se opterećuje bespotrebnim finansijskim izdacima.
Vlada je na osnovu ovih preporuka od Ustavnog suda tražila da sačini analizu predmeta koji su u radu duže od tri godine, da takve slučajeve označi prioritetnim i definiše fiksne rokove za njihovo okončanje.
"Sada kada su i Evropski sud i Vlada upalili alarm, očekujemo da se Ustavni sud konačno angažuje i objavi plan hitnog rješavanja svih zaostalih predmeta", poručila je Gorjanc Prelević iz HRA.
Ostalo 300 slučajeva starijih od tri godine
Iz Ustavnog suda su za RSE kazali da trenutno rade na skoro 2.000 predmeta po ustavnim žalbama, od kojih je 300 starije od tri godine.
Uglavnom je riječ o žalbama iz 2021. godine, dok ih je dvadesetak iz ranijih godina.
Planiraju da prioritetno rješavaju stare predmete.
Namjeravaju da do kraja decembra ove godine okončaju slučajeve pristigle do 2020, do februara one iz 2021. a do kraja sljedeće godine i one pristigle posljednje dvije godine.
Kako je iz Ustavnog suda rečeno RSE, o efikasnosti rada tog suda svjedoči podatak da su tokom ove godine primili 1.149, a riješili 1.361 ustavnu žalbu.
Time su, kako navode, smanjili prosječnu dužinu trajanja postupka na godinu i 11 mjeseci.
A prosječno trajanje procedure po ustavnim žalbama u 2022. iznosilo je dvije i po godine.