Političke partije u Crnoj Gori zbog nepreciznih zakonskih odredbi ne prikazuju sve donacije i priloge u izbornim kampanjama kako bi na papiru izbjegli prekoračenja najvišeg dozvoljenog iznosa.
Političke partije u Crnoj Gori zbog nepreciznih zakonskih odredbi ne prikazuju sve donacije i priloge u izbornim kampanjama kako bi na papiru izbjegli prekoračenja najvišeg dozvoljenog iznosa, kako pišu Vijesti.
To su potvrdili i eksperti Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u Nacrtu mišljenja o Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Izvor “Vijesti” kaže da je dosadašnja praksa pokazala da partije za izborne kampanje izdvajaju mnogo više nego što im zakon dozvoljava, zbog čega često novac prebacuju na računa i sa računa za redovan rad partije, a donacije i priloge ne prikazuju u izvještajima o troškovima i prilozima u kampanji.
Iz ASK-a su “Vijestima” rekli da će pod posebnom pažnjom biti pokušaji zaobilaženja propisanog limita troškova u kampanji, jer je to “rizik koji je bio prisutan u pojedinim izbornim kampanjama, uključujući i izbore u Glavnom gradu”.
Navode da, kada je u pitanju redovan rad i izborne kampanje od 2016. godine, podaci u posjedu Agencije pokazuju trend smanjenja iznosa koje partije dobijaju iz privatnih izvora, uprkos činjenici da su posljednje izmjene Zakona limit za priloge povećale do maksimalnih 5.000 (za fizičko lice) i 20.000 eura (za pravno lice), dok je iznos članarina neznatno promijenjen.
“U isto vrijeme, primjetno je povećanje finansiranja političkih subjekata iz sopstvenih izvora”, kazali su iz ASK-a, kome su politički subjekti (učesnici na izborima) dužni da podnose izvještaje o troškovima kampanje, kao i godišnje izvještaje o finansiranju redovnog rada.
Prema postojećem Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, politički subjekti sredstva za redovan rad i izbornu kampanju mogu sticati iz javnih i privatnih izvora. Javni izvori su budžet države i lokalnih samouprava, dok su privatni izvori: članarine, prilozi, legati i zaduživanje kod banaka i drugih finansijskih institucija u Crnoj Gori. Za troškove izborne kampanje izdvaja se 0,25 odsto tekućeg budžeta (bez kapitalnog i budžeta fondova).
Iz ASK-a objašnjavaju da kao dominantan vid finansiranja izborne kampanje partije koriste sredstva iz javnih izvora i sredstva prebačena sa redovnog računa na izborni. Partije moraju da otvore poseban žiro račun za kampanju za svake izbore.
“Prema podacima kojima raspolažemo u ovom trenutku, u toku 2024. godine je planiran iznos za finansiranje redovnog rada svih političkih subjekata iz javnih izvora u visini od 11.736.830 eura, dok je ukupan limit troškova za izbore u glavnom gradu po političkom subjektu u visini od 149.431 eura”, kazali su.
Izbori u Glavnom gradu zakazani su za 29. septembar, a učestvovaće 13 koalicija i partija. Izborna komisija Glavnog grada potvrdila je svih 13 izbornih lista.
Izvor “Vijesti” kaže da je jedan od primjera zaobilaženja propisanog limita troškova u kampanji, kada je koalicija Za budućnost Nikšića, uoči lokalnih izbora u Nikšiću u martu 2021, zakupila 20-ak poslovnih prostora u tom gradu. Ta koalicija, odnosno njene članice, u izvještajima su trošak zakupa prikazale kao trošak za redovan rad partija, iako su, podsjeća izvor, svi znali da je to bilo za kampanju.
Jedan od primjera je i novčani prilog tivatske kompanije “Symphony” koja je Pokretu Evropa sad (PES) uplatila 20.000 eura, 6. oktobra 2022. godine, uoči lokalnih izbora u Tivtu i još 12 crnogorskih opština. PES taj iznos nije prikazao u izvještaju o troškovima i prilozima u kampanji, već u godišnjem izvještaju o radu za 2022.
Iz PES-a nijesu odgovorili na pitanja ‘’Vijesti’’ da li je novčani prilog kompanije prilog u kampanji za lokalne izbore u Tivtu i ako jeste, zašto nije evidentiran u izvještajima o prilozima u kampanji. Ni iz tivatskog preduzeća nijesu odgovorili “Vijestima” da li je to bio prilog za kampanju za lokalne izbore.
Međutim, ASK nema mehanizme kontrole, na šta su ukazali i predstavnici ODIHR-a koji su juče u Skupštini predstavili Nacrt mišljenja o Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i najavili konačno mišljenje za nekoliko sedmica.
Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja usvojen je krajem 2019. godine. U okviru skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, krajem juna formirana je radna grupa za izradu nacrta novog akta. U njoj učestvuju predstavnici svih partija i klubova poslanika koji su zastupljeni u Odboru, kao i predstavnici akademske zajednice i nevladinog (NVO) sektora. Za izmjene važećeg zakona ili usvajanje novog nije potrebna kvalifikovana većina.
Eksperti ODIHR-a smatraju da ASK-u nedostaju puna istražna ovlašćenja i direktan pristup određenim bazama podataka. “Bez dovoljnih istražnih ovlašćenja, uključujući inspekciju na licu mjesta, može predstavljati izazov za svaki nadzorni organ da efikasno otkrije nezakonite izvore finansiranja političkih partija ili kampanja”, kazali su.
Jedna od preporuka ODIHR-a je da se definišu članarine i sponzorstva u zakonu kao prilozi, kako bi se spriječilo njihovo korišćenje u svrhu izbjegavanja najvišeg dozvoljenog iznosa donacija.
Iz ASK-a kažu da je u pitanju međunarodni standard koji je propisan u određenom broju zemalja, ali za koji nije prepoznat visok rizik u prethodnom periodu u Crnoj Gori.
“Svakako, prethodno rečeno ne znači da i ovu preporuku ne treba pažljivo razmotriti i propisati odgovarajuće norme koje će biti primjenjive i u Crnoj Gori”, rekli su.
Dodaju da sponzorstva u kontekstu date preporuke u analizi podrazumijevaju da se svaka aktivnost koja podliježe ovom terminu mora posmatrati kao prilog, nenovčan prilog ili kampanja vođena od strane trećih lica.
“U važećem Zakonu nije definisana kampanja vođena od strane trećih lica i tom segmentu je potrebno posvetiti posebnu pažnju prilikom izmjena Zakona”, ocijenili su.