Ministar je dodao da je predložio smjenu Lazarevića jer je ispunio uslove za prestanak službe u VCG, ali nije želio da otkrije ime kandidata koji bi ga mogao zamijeniti.
Ministar odbrane Dragan Krapović saopštio je u intervjuu za Pobjedu da ne vidi ništa sporno u odluci da na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost predloži razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, generala Zorana Lazarevića. Ministar je dodao da je predložio smjenu Lazarevića jer je ispunio uslove za prestanak službe u VCG, ali nije želio da otkrije ime kandidata koji bi ga mogao zamijeniti.
“Svakako, o kome se radi, javnost će biti upoznata nakon ispoštovane procedure, odnosno kada se na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost usvoji moj prijedlog, u šta ne sumnjam da će se dogoditi uprkos pokušajima da se ovo pitanje iskoristi za dobijanje sitnih dnevno političkih poena”, rekao je Krapović.
Vaš prijedlog da bude razriješen načelnik Generalštaba nije prošao zbog protivljena predsjednika države Jakova Milatovića. Možete li nam reći zašto ste tražili smjenu generala Lazarevića?
KRAPOVIĆ: Moj prijedlog za razrješenje NGŠ potkrepljuje i činjenica da je trenutni načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Zoran Lazarević, već ispunio uslove za prestanak službe u Vojsci koji su propisani članom 145 stav 1 tačka 15 Zakona o Vojsci Crne Gore, a u vezi sa članom 203 ovog zakona. On je te uslove ispunio i prije mog stupanja na dužnost ministra.
Iz tog razloga predložio sam njegovo razrješenje iako je nesporna činjenica da je brigadni general Lazarević, shodno odobrenju tadašnjeg rukovodioca radom Ministarstva odbrane Filipa Adžića, i dalje u službi u Vojsci, a nakon sticanja uslova za prestanak službe propisanih Zakonom o Vojsci Crne Gore kojima je propisano da profesionalnom vojnom licu prestaje služba u Vojsci ispunjenjem uslova iz člana 203 ovog zakona.
Navedenim članom zakona u stavu 1 alineja 1 propisano je da „oficiru i oficiru po ugovoru, podoficiru i podoficiru po ugovoru služba u Vojsci traje do navršenih 35 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju i navršenih 55 godina života“, dok je stavom 3 istog člana propisano da licu iz stava 1 ovog člana, služba u Vojsci može trajati najduže do 40 godina staža osiguranja i navršenih 55 godina života.
Istim članom, u stavu 4 propisano je da, izuzetno od stava 1 i 3 ovog člana, kada to potrebe službe zahtijevaju, ministar može, na prijedlog načelnika Generalštaba, odnosno rukovodećeg lica u Ministarstvu, profesionalnom vojnom licu produžiti vrijeme trajanja službe u Vojsci, a najduže do dvije godine.
Ne vidim ništa sporno u svojoj odluci, iz gore navedenih razloga, a sve sa ciljem unapređenja i poboljšanja efikasnosti rada sistema odbrane u cjelini.
Nove vlasti, kako tvrdi opozicija, nikako da uspostave kvalitetne odnose sa Hrvatskom. Da li na loše odnose utiče i to što je predsjednik DCG Aleksa Bečić, koji je i prvi potpredsjednik Vlade, nepoželjna osoba u toj državi?
KRAPOVIĆ: Odgovor na ovo pitanje zahtijeva razumijevanje šireg političkog konteksta i principa koji vode našu državu. Crna Gora je suverena zemlja s demokratskim institucijama i vladavinom prava, gdje se odluke donose u interesu svih građana Crne Gore, u skladu sa našim pravnim poretkom i voljom građana Crne Gore.
Politička odluka Hrvatske da stavi određene crnogorske zvaničnike na listu nepoželjnih, uključujući i prvog potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića, odražava stavove druge suverene države i ne pada mi na pamet da se u odluke drugih država na bilo koji način miješam. Ovdje je važno naglasiti da se na toj listi našao neko ko nikada nije narušio odnose s bilo kojom zemljom, i koji je dobio brojna priznanja od strane evropskih zvaničnika kao državnik koji je uvijek i na svakom mjestu isticao i promovisao demokratske vrijednosti dostojne Evropske unije.
Takođe, na toj listi nijesu se našli ni oni koji su mrzjeli šah zbog šahovnice, ni oni koji su jurišali na Dubrovnik, kao ni predstavnici stranaka koje su glasale za Rezoluciju o Jasenovcu. Ovakva selektivna priroda odluke ukazuje na dublje političke motive. Naša je odgovornost da čuvamo dostojanstvo Crne Gore, obraz crnogorskih zvaničnika i svih građana, te da nastavimo raditi na jačanju dobrosusjedskih odnosa zasnovanih na međusobnom poštovanju, uz očuvanje demokratskih vrijednosti i integriteta naše zemlje. U EU idemo uzdignute glave, a ne kao otirač bilo koga i bilo koje zemlje.
Sa Hrvatskom imamo i spornih pitanja poput broda ,,Jadran“, Rezolucije o Jasenovcu… Na koji način odnose sa prvim susjedom iz EU podići na viši nivo?
KRAPOVIĆ: Odnos između Crne Gore i Hrvatske je od izuzetne važnosti za obje zemlje, a svjesni smo da postoje određena pitanja koja su izazvala nesuglasice, poput broda ,,Jadran“ i Rezolucije o Jasenovcu. Ne želim se ponavljati, ali moj stav o brodu ,,Jadran“ je poznat i nepromjenljiv i u skladu je sa istorijskim, pravnim i kulturnim činjenicama. Brod je crnogorski.
Naša je obaveza da kao odgovorna država težimo rješavanju svih pitanja kroz otvoreni dijalog i saradnju.
Prvi korak ka poboljšanju odnosa je postizanje međusobnog razumijevanja i poštovanja. Potrebno je da kroz direktne razgovore i diplomatske kanale objasnimo naše stavove i čujemo njihove.
Smatram da su stabilnost i dobri odnosi na Balkanu od ključnog značaja, ne samo za naše dvije zemlje, već i za cijeli region. U tom duhu naš cilj je da izgradimo odnose na osnovu međusobnog povjerenja i poštovanja, te da zajedno radimo na pitanjima koja nas spajaju, umjesto onih koja nas dijele.