Skupština Crne Gore usvojila je rezoluciju o Jasenovcu s 41 glasom za, a pritom je cijela opozicija izašla i bojkotovala glasanje, protiv je rezolucije bio i predsjednik Jakov Milatović
Andrej Milović, ministar pravde u Vladi Milojka Spajića, u otvorenom razgovoru za Jutarnji list govori zašto rezolucija o Jasenovcu, koju je nedavno usvojila Skupština nije u interesu Crne Gore, već drugih država, o instrumentalizaciji od onih koji im ne žele dobro, ali i o suočavanju s ratnim zločinima počinjenim prema hrvatskom civilnom stanovništvu za vrijeme opsade Dubrovnika, prenose Vijesti.
Milović je izbačen iz vladajućeg Pokreta Evropa sad! krajem februara, nakon što je stranku napustio crnogorski predsjednik Jakov Milatović, a od premijera Spajića zatražio je da ga smijeni s dužnosti zbog neslaganja s njegovim politikama. Uskoro se očekuje rekonstrukcija Spajićeve Vlade.
Skupština Crne Gore usvojila je rezoluciju o Jasenovcu s 41 glasom za, a pritom je cijela opozicija izašla i bojkotovala glasanje, protiv je rezolucije bio i predsjednik Jakov Milatović, a nisu ni svi iz vladajućeg PES-a bili za. Kako to komentarišete?
Sama većina - a presudio je samo jedan glas u politički teškom i speciičnom trenutku za Vladu Milojka Spajića - kojom je ta rezolucija donesena svjedoči o tome da su ljudi svjesni da ovo nije naš interes, te da se Crna Gora treba voditi vlastitim interesima, a ne interesima drugih država. Hrvatska je jedan od najvažnijih saveznika Crne Gore i ključan partner na našem putu prema EU; to je zemlja koja nam je dosad zaista puno pomogla na evropskom putu. Od ustupanja dokumentacije i prevoda akata plaćenih milionima eura hrvatskih poreznih obveznika, preko stručne pomoći, pa do zalaganja i lobiranja te ključnog uticaja da Crna Gora dobije IBAR. Od samog početka naših pregovora, Hrvatska je otvoreno izjavila da će nam biti pomoć i prijateljska ruka i to je nešto što ne smijemo zaboraviti.
Zbog svega navedenog, moje je mišljenje da se ova rezolucija nije ni trebala razmatrati u Skupštini Crne Gore, zato što to nije adekvatan forum za donošenje odluka o tako osjetljivim i kompleksnim pitanjima. Danas imamo usvojen jedan beznačajni akt koji je isključivo na štetu Crne Gore, a bez ikakve koristi za regiju i dobrosusjedske odnose. Dakle, mi danas u Crnoj Gori imamo primjer štetnog kompromisa čiji je karakter isključivo politikantski i utemeljen u banalnim dnevnopolitičkim interesima jedne političke grupacije. Međutim, odgovornost je na većini jer se nije smjelo pristati na to da se politički trguje. Konačno, usvajanje rezolucije u Skupštini može za posljedicu imati narušavanje dobrih bilateralnih odnosa i izazvati puno više od diplomatskih tenzija. Je li to interes Crne Gore? Nije, i siguran sam da je ovo vrlo pogrešan potez, ali to je pitanje za one koji su podržali ovu ideju i konačno glasali za to.
Je li vladajuća većina u parlamentu bila instrumentalizovana od srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i donijela ovu rezoluciju kao protivtežu Rezoluciji o Srebrenici koju je usvojila Generalna skupština UN-a?
U konkretnom slučaju, može se reći da je Crna Gora instrumentalizovana. A to je bilo moguće isključivo zbog nedostatka političke hrabrosti i sposobnosti da se, umjesto dnevnopolitičkih kalkulacija i kombinatorika, vodi suverena politika u korist države Crne Gore. Dakle, o inspiratorima i uzrocima možemo govoriti naširoko iako od toga nema koristi, jer ako dopustiš da si nečiji instrument - krivica je u pravilu tvoja. Međutim, ova situacija pokazuje i nešto drugo, nešto puno značajnije. Bez obzira na to koliko pojedinci bili važni, još je važnije to da se političke matrice ne mijenjaju. Na ovom primjeru vidimo da se regija ponovo snažno suočava s politikama koje su odavno trebale biti prošlost. Stvari moramo nazivati pravim imenom, a to znači da je Crna Gora danas izložena negativnim uticajima sa strane, koji ne dolaze iz EU i NATO-ova sigurnosnog sistema. A to je činjenica s kojom ne možemo praviti kompromis. Jednostavno, ma koliko to neko pokušava relativizirati, s tom će se činjenicom suočavati na svakom koraku i na svakom će koraku iznova uviđati da je svaki pokušaj kompromisa s navedenim pogrešan izbor. Sva društva na postjugoslavenskom prostoru vrlo su bliska u smislu upućenosti jednih na druge, mi smo spojene posude i zato se po svim pitanjima - a mnogo ih je zajedničkih - mora biti vrlo pažljiv, osjetljiv i tolerantan, što sada, nažalost, nije slučaj.
Upravo ste ostvarili velik napredak u pregovorima s EU o bitnim poglavljima o pravosuđu. Što mislite, kako bi ovakav potez Crne Gore mogao uticati na vaš dalji put prema EU s obzirom na to da je Hrvatska najavila da će pozorno pratiti pristupni proces nakon usvajanja rezolucije?
Crna Gora mora ostati posvećena svojem evropskom putu i reformama koje vode prema članstvu u EU. Rad na ispunjavanju zadataka iz evropske agende prepoznat je u Briselu i vjerujem da će se naši napori valorizirati bez obzira na usvajanje rezolucije o Jasenovcu. Hrvatska kao članica EU ima pravo da prati naš proces pristupanja i Crna Gora će nastaviti raditi transparentno i u skladu s evropskim vrijednostima. Ali ono što me uvjerava da će Crna Gora biti sljedeća članica EU jest što vjerujem u mudru i zrelu politiku Hrvatske. Vjerujem da će Zagreb, razumijevajući o čemu se ovdje ustvari radi, svemu drugom pretpostaviti viši interes, a to pristupanje Crne Gore EU jeste van svake sumnje.
Hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina za Jutarnji je list izjavio da uticaj radikalne srpske opcije i SPC-a nije oslabljen, nego ojačan, te da se Crna Gora trenutno lomi između svojeg evropskog puta i onih snaga koje smatraju da taj put treba ići preko Srbije. Slažete li se s tom tvrdnjom?
Mnogo je uticaja danas u Crnoj Gori, od kojih su mnogi negativni i protivni evropskom putu, međutim, Crna Gora treba i mora biti suverena država koja se vodi vlastitim interesima i strateškim ciljevima, među kojima je i članstvo u EU. Bez obzira na različite političke uticaje, naše opredjeljenje za evropske integracije i uopšte pripadnost evropskom civilizacijskom domenu jasno je i nepokolebljivo. A to je tako jer je to uvjerljivo većinsko opredjeljenje društva. I zahvaljujući tome sve što odvlači u drugim pravcma s vremenom će ubrzano gubiti na snazi i značenju. Svjesni tih izazova, ono što mi moramo činiti jest jačanje institucija kako bismo osigurali stabilnost države i demokratski put u EU. A to podrazumijeva i da stvari bez kalkulacija nazivamo pravim imenom i suočavamo se s njima na adekvatan, politički odgovoran način
Zašto ste zatražili da ne budete više u Vladi Milojka Spajića i planirate li da se nakon što vas razriješi i dalje bavite politikom?
Zahtjev za smjenu koji sam uputio premijeru Spajiću izraz je nezadovoljstva načinom na koji se vodi politika u zemlji i nedostatkom konstruktivnog pristupa rješavanju problema u Vladi. Iz prethodnih je odgovora, vjerujem, jasno o čemu se tačno radi. Mislim da je previše politikantskog kalkulisanja, a premalo državništva koje je sposobno i hrabro na pravi način da se bori s problemima, u interesu države Crne Gore i njenih građana. Previše je kalkulantstva koje se ne usuđuje voditi, već zbog opstanka na vlasti slijedi nešto što nije interes naše države, pa čini kompromise tamo gdje se oni ne smiju činiti. A mi od građana nismo dobili povjerenje za to, nego baš suprotno: da Crnu Goru učinimo boljom nego što je bila. Naravno da ću se baviti politikom jer vjerujem da mi moramo raditi na izgradnji stabilne i prosperitetne države. Taj put nema alernativu jer je alternativa tome nepostojanje države Crne Gore.
Zato ističem da ovo čemu svjedočimo sada niti je u interesu države, niti je u interesu građana. A ja ne želim biti ministar koji čini preskupe kompromise samo da bi ostao na funkciji. U politiku, uostalom, nisam ušao zbog funkcije, nego zbog ideje Crne Gore kakvu želim vidjeti: da budemo dio zapadne civilizacije, pouzdana članica NATO-a i Evropske unije, da budemo demokratija u punom smislu riječi, da budemo pravna, uređena država jednakih šansi za sve. Crna Gora se utemeljila na evropskom putu, pri čemu ne mivslim samo na pristupanje EU, i važno je znati da bez obzira na neke dionice tog puta koje su pune rupa i izazova kao u periodu koji upravo živimo, mi više nismo društvo na bilo kakvoj prekretnici. Mi smo put izabrali i već neko vrijeme koračamo njime. Taj put je dug, naporan, težak i izazovan, ali rezultat će biti veličanstven. Ja duboko vjerujem u Crnu Goru.