Jasno navodi da je imenovanje v.d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića sa spiska koji je dostavljen Vladi, jedino rješenje koje je upravo garant evropskog puta Crne Gore.
Predsjednik i poslanik DPS-a Danijel Živković pitao je Spajića da li Vlada i parlamentama većina imaju usaglašene politike od kojih umnogome zavise nekoliko javno proklamovanih stavova – ubrzanje procesa integracija, evroatlaska orjentacija spoljne politike i kredibilno članstvo u NATO.
“Da li biste bili spremni da predložite razrješenje onih koji odstupaju u Vladi od ovih ciljeva koje ste proklamovali na početku svoga mandata”, glasi pitanje Živkovića.
On je kazao je Spajić izazvao političku nestabilnost postavljanjem direktora Uprave policije, na način na koji je postavljen.
Sa aspekta legimiteta izbora vršioca dužnosti, Spajić navodi da u skladu sa Ustavom Crne Gore, Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.
“Dakle, Vlada je kolektivni organ. U skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, Vlada će na predlog ministra, za vršioca dužnosti odrediti jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice Policije, koji ispunjava uslove za direktora Policije propisane ovim zakonom, a najduže do šest mjeseci. U skladu sa Uredbom o Vladi, Vlada odluke donosi većinom glasova prisutnih članova. Samim tim može se zaključiti da na osnovu Zakona o unutrašnjim poslovima, Ministar je ovlašćen da predloži kandidate za v.d. direktora policije Vladi. U skladu sa istim članom istog zakona, Vlada je ta koja određuje vršioca dužnosti, a ne resorni ministar”, kazao je Spajić.
Zatim dodaje da Vlada kao kolektivni organ odlučuje na sjednicama Vlade i to većinom glasova prisutnih članova Vlade, pa i u slučaju određivanja vršioca dužnosti direktora policije.
“Mislim da je ovo sumirano i prilično jasno”, ističe Spajić.
Sa aspekta legimiteta podnošenja tužbe Upavnom sudu protiv akata Vlade, Spajić navodi da Zakonom o upravnom sporu i Zakonom o upravnom postupku jasno su definisana pitanja ko može biti tužilac u upravnom sporu, odnosno stranka u upravnom postupku.
“Samim tim pitanje procesne sposobnosti da bude tužilac u upravnom sporu Ministarstvo odnosno Ministar unutrašnih poslova sporno je po više osnova. Kako je prethodno navedeno Vlada je kolektivni organ čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Samim tim podnošenjem tužbe od strane Ministarstva unutrašnjih poslova protiv akta Vlade, došlo bi do pravno neodržive situacije da Vlada, odnosno Ministarstvo kao njen organizacioni dio, tuži samu sebe. Takođe, obzirom da je za svojstvo tužioca shodno Zakonu o upravnom sporu potrebno da je tužiocu povrijeđeno neko pravo ili pravni interes nejasno je koje pravo je ili pravni interes samog Ministarstva je u slučaju izbora v.d. direktora povrijeđeno”, dodaje Spajić.
Dodatno, Ministarstvo, ističe premijer, ne može biti nosilac prava i obaveza o kojima se rješavalo konkretnim upravnim aktom odnosno ne može biti nosilac prava i obaveza iz odluke o imenovanju v.d. direktora policije.
“Ako bi ko mogao biti legitimisan u sporu kao tužilac to bi npr bili kandidati koji nijesu izabrani. Mislim da je i ovaj aspekt sumiran i jasan”, tvrdi Spajić.
Kako su nepristrasnost i poštovanje pravde osnovni principi u pravosudnom sistemu, Spajić kaže da ne želi da komentariše i ni na koji način prejudicira ishod odluke Upravnog suda.
“Vlada će postupiti po presudi Upravnog suda, kakav god ishod da bude, iako razumijem da je Vašem političkom mentalitetu imanentno da preuzima nadležnost drugih grana vlasti. Predlažem da se bar danas suzdržimo od toga. Pitam se kako bi Vaše pitanje glasilo da je na čelu ove važne institucije bezbjednosti ostao čovjek koji nema povjerenje izvršne vlasti, ili da je Vlada imenovala drugog koji ga takođe nema ili da smo ovu poziciju ostavili upražnjenom i izazvali pravu bezbjednosnu krizu ili pak doveli da to bude rizik po mogućnost dobijanja IBAR-a”, ističe Spajić.
Jasno navodi da je imenovanje v.d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića sa spiska koji je dostavljen Vladi, jedino rješenje koje je upravo garant evropskog puta Crne Gore.
“Stoga nemojte, molim Vas, evropsku perspektivu čuvati od Milojka Spajića. Ako ništa bar iz jednog prostog razloga – za samo pet mjeseci mandata 44. Vlade u tom smislu urađeno je više nego u poslednjoj deceniji. I to ne kažem samo ja. A ne vidi samo ko neće. Ono što je najvažnije, a želim da čuje cijela javnost i ovaj dom – da se ponovi ista situacija opet bih stao uz izbor najboljeg kandidata kao i većina članova Vlade koja me je prije svega ovlastila da predložim kandidata i glasala za njegovo imenovanje”, kazao je Spajić.
Kaže da je Aleksandar Radović dugogodišnji policijski službenik sa impresivnom biografijom – između ostalog, u dva navrata oficir za vezu u EUROPOL-u, zahvaljujući kome imamo SKY prepiske i jedini koji je u trenutku izbora bio u punom mandatu pomoćnika direktora Uprave policije.
“Dakle, ovo je kandidat koji ima Vlade (koja ga bira) za sprovođenje politike bezbjednosti koja je (slažemo se) važna za naše građane i naš evropski put”, kazao je Spajić.