Za poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) ima ukupno 83 privremena mjerila, od čega je, prema nedavnim neformalnim procjenama Evropske komisije, neispunjeno 31.
Iako u dijelu crnogorskih vladajućih stranaka, nevladinog sektora i diplomata vlada uvjerenje da bi Evropska komisija mogla Crnoj Gori u junu dati pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) za poglavlja 23 i 24, pa čak i ako neka od njih ne ispuni, to još nije gotova stvar, saznaju Vijesti.
Dio sagovornika “Vijesti” tvrdi da je raspoloženje u Briselu da upravo Crna Gora bude “uspješna priča” proširenja Evropske unije takvo da čak i da vlasti formalno ne ispune ni veći dio preostalih privremenih mjerila, EK će dati pozitivan IBAR i prebaciti ih u završna mjerila.
“Brisel trenutno radi, ne da ubrza prijem Crne Gore, nego da je ‘unese’ u EU”, rekao je Vijestima bivši visoki državni funkcioner.
Za poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) ima ukupno 83 privremena mjerila, od čega je, prema nedavnim neformalnim procjenama Evropske komisije, neispunjeno 31. Prema novoj metodologiji pristupanja iz 2020, koju je prihvatila Crna Gora, ako se ne ispune prelazna mjerila za ključna poglavlja 23 i 24, nijedno drugo poglavlje neće moći da se zatvori. Crna Gora sa EU pregovora od 2012. godine i za taj period otvorila je sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri, pišu Vijesti.
Izvor “Vijesti” upoznat sa pregovaračkim procesom rekao je da je potrebno da Crna Gora ispuni barem neka privremena mjerila, poput usvajanja medijskih zakona, barem još jednog zakona u nadležnosti Ministarstva pravde, kao i eventualno pokretanje još neke istrage u vezi sa visokom korupcijom.
Širenju optimizma doprinijela je i posjeta evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija krajem prošlog mjeseca. Jedan sagovornik “Vijesti” tvrdi da je Varhelji na jednom od sastanaka, nakon što je visoki državni zvaničnik rekao da Crnoj Gori može biti problem da ispuni privremena mjerila do juna, kazao da “ne brinu za to”.
Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović ranije je “Vijestima” rekao da je do kraja aprila potrebno uložiti maksimalne napore kako bi Vlada utvrdila sistemske zakone u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, između ostalog izmjene i dopune: Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i Zakonika o krivičnom postupku. Do kraja aprila se očekuje i utvrđivanje medijskih zakona, koji su u završnoj fazi pripreme, konkretno Zakona o medijima, Zakona o javnom medijskom servisu RTCG i Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama.
Varhelji je nedavno je u intervjuu “Vijestima” rekao da bi Crna Gora na ljeto mogla da dobije završna mjerila, a iz Vlade su više puta rekli da IBAR očekuju u junu.
Njemački savjet za spoljne poslove (DGAP) ocijenio je da je EU je potrebna uspješna priča na Zapadnom Balkanu, i čitav region pažljivo posmatra Crnu Goru, ali bi IBAR mogao zakomplikovati stvari.
Jedan od faktora rizika da Crna Gora krene brže je sama EU, upozoravaju, pa bi čak i ako ispuni ciljeve, Crna Gora mogla da se nađe u teškoćama u “prodaji” još jedne IGC (Međuvladine konferencije o pristupanju) nekim državama članicama EU, koju je belgijsko predsjedništvo Savjeta obećalo crnogorskim vlastima, i na kojoj se odlučuje o IBAR-u, pišu Vijesti.