Akcija za ljudska prava (HRA) tvrdi da je Zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti diskriminatoran, o čemu su obavijestili predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića.
Milatović je juče održao sastanak sa predstavnicima porodica stradalih u bombardovanju Murina 1999. godine na kome je istakao da će se svojim autoritetom založiti da se predlog izmjena ovog zakona, u najkraćem roku, ponovo stavi u skupštinsku proceduru.
"Podsjećamo da je taj zakonski tekst izglasan, ali da ga prethodni predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, nije potpisao, pa su istekli rokovi za njegovo usvajanje", navodi se u saopštenju HRA.
Dodaju da je predlog definicije instituta civilne žrtve rata usvojen na inicijativu poslanika Demokrata Moma Koprivice i njime se, tvrde u HRA, neopravdano isključuje dio civilnih žrtava iz ratova devedesetih od prava na obeštećenje, prenosi RTCG.
"Propisano je da se civilnim žrtvama rata smatraju samo žrtve oružanog sukoba sa NATO u Crnoj Gori, tj. žrtve i porodice žrtava u Murinu, a ne i ostale porodice civilnih žrtava iz Crne Gore koje su stradale od posljedica oružanih sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, poput otetih putnika iz voza u stanici Štrpci ili porodica deportovanih bosansko-hercegovačkih izbjeglica koje žive u Crnoj Gori", navode u saopštenju.
HRA smatra da propisivanje statusa civilne žrtve rata mora biti jedan od prioriteta.
"HRA ohrabruje stav Predsjednika Milatovića koji takođe zastupa to stanovište. Međutim, neophodno je i jedino ispravno da taj status dobiju sve civilne žrtve ratova devedesetih koje žive u Crnoj Gori. Svi su oni podjednako važni građani i građanke Crne Gore, koji*koje moraju biti jednaki pred zakonom. Neopravdano je njihovo razdvajanje po osnovu etničkog porijekla i vjeroispovijesti", zaključeno je u saopštenju HRA.