Predsjednica Skupštine Danijela Đurović na sjutrašnjoj sjednici neće stavljati na dnevni red glasanje za četvrtog sudiju Ustavnog suda, ako u sali ne bude prisutan dovoljan broj poslanika, odnosno najmanje tri petine.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović neće na sjutrašnjoj sjednici stavljati na dnevni red glasanje za četvrtog sudiju Ustavnog suda, ako u sali ne bude prisutan dovoljan broj poslanika, odnosno najmanje tri petine.
Prema nezvaničnim informacijama "Vijesti", to je dogovoreno na današnjem kolegijumu predsjednice Skupštine, s obzirom na to da opozicija ne učestvuje u radu parlamenta otkada je predsjednik države Milo Đukanović donio ukaz o njegovom raspuštanju. Današnjem kolegijumu od opozicionih poslanika prisustvovao je Ivan Brajović (SD) i Genci Nimanbegu (Forca).
Brajović je rekao da SD neće prisustvovati sjednici, dok se Nimanbegu nije izjasnio precizno.
Za sjutra je zakazana druga sjednica prvog redovnog proljećnjeg zasjedanja u 2023. godini, a na dnevnom redu su, između ostalih tačaka, izbori i imenovanja kada bi poslanici mogli ponovo da glasaju za četvrtog sudiju Ustavnog suda, Faruka Resulbegovića koji nije dobio potrebnu većinu 27. februara. Na toj sjednici, za sutkinje Ustavnog suda izabrane su Snežana Armenko, Momirka Tešić i Dragana Đuranović. One su dobile potrebnu većinu glasova, dok su kod glasanja za Resulbegovića uzdržani bili poslanici Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke, pa je on dobio 46 glasova “za”, što je bilo manje od potrebna 54 (dvotrećinska većina).
U drugom krugu glasanja, za izbor Resulbegovića je potrebna tropetinska većina (49 glasova), što znači da su mu neophodni i glasovi opozicije koja nije prisustvovala prvoj sjednici Skupštine, a nije učestvovala ni u radu odbora, jer, kako su više puta rekli, ne žele da učestvuju u radu parlamenta koji je raspuštena.
Izvori "Vijesti" kazali su da će se odlukom da se ne glasa za Resulbegovića ako nema potrebnog broja poslanika u sali, kandidat "sačuvati" za neku narednu sjednicu, kako bi se poslanici o njemu izjasnili.
Na dnevnom redu skidanje imuniteta zbog stanova
Tokom sjednice koja sjutra počinje poslanici će se izjasniti o predlogu Administrativnog odbora, kojim se daje odobrenje da se protiv poslanika Predraga Boškovića (DPS), Ivana Brajovića (SD), Damira Šehovića (SD), Dragice Sekulić (DPS) i Suzane Pribilović (DPS), može pokrenuti krivični postupak. Njih Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja nezakonitom dodjelom stanova, prenose Vijesti.
(SDT) je nakon što je u decembru formiralo predmet po krivičnoj prijavi Vlade, tražilo od Skupštine odobrenje za ukidanje imuniteta poslanicima DPS-a Predragu Boškoviću, Suzani Pribilović i Dragici Sekulić, kao i Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću iz SD-a. Osim njih, istragom su obuhvaćeni i bivši ministri Budimir Šegrt, Suad Numanović, Sanja Vlahović i Osman Nurković, bivši šef Kabineta predsjednika i bivši konzul u Sremskim Karlovcima Dražen Miličković, bivši generalni sekretar Skupštine Aleksandar Jovićević, te bivša pomoćnica generalnog sekretara Jelena Radonjić. Njih od krivičnog gonjenja ne štiti imunitet.
Administrativni odbor je 22. decembra jednoglasno predložio skidanje imuniteta ovim poslanicima, ali ipak to još nije razmatrano na plenumu.
Dnevni red proširuju antimafija zakonima
Dnevni red će, biti proširen za više Vladinih predloga, između ostalih i setom "antimafija zakona", saopštavaju Vijesti.
Radi se o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i zakona o prekršajima.
Sjutrašnja sjednica počeće raspravom o "berlinskim sporazumima" odnosno o predlozima zakona o potvrđivanju Sporazuma o slobodi kretanja na Zapadnom Balkanu sa ličnom kartom, Sporazuma o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, doktore stomatologije i arhitekte u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazuma o priznavanju kvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja na Zapadnom Balkanu.
Radi se o sporazumima koje su lideri šest zemalja Zapadnog Balkana potpisali 3. novembra prošle godine na samitu u okviru Berlinskog procesa.