Đukanoviću savjetuju da se stiču zakonski uslovi da raspusti parlament i raspiše izbore ako do četvrtka ne bude izabrana nova vlada. Po raspuštanju Skupštine, izbori mogu biti održani najranije za 60, a najkasnije za 100 dana.
Prijevremeni parlamentarni izbori mogli bi da se održe krajem maja ili početkom juna ako predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović odluči da raspusti Skupštinu - saznaju nezvanično “Vijesti”.
Prema informacijama lista, dio Đukanovićevog pravnog tima predložio mu je da raspusti parlament i raspiše državne izbore ako do četvrtka ne bude konstituisana nova vlada, do kad je, po izmijenjenom Zakonu o predsjedniku, rok da se to učini.
Đukanoviću je u pravnom mišljenju predočeno da se ako do 16. marta ne bude nove izvršne vlasti, stiču svi zakonski uslovi da raspusti Skupštinu, kako bi se išlo na izbore. “Sada se procjenjuje da li je dobar politički momenat za to”, rekao je izvor.
Aktuelnoj Vladi izglasano je nepovjerenje prije sedam mjeseci. Od tada je propalo više pokušaja izbora nove.
Prema Ustavu, Skupština se raspušta ako ne izabere vladu u roku od tri mjeseca od kad predsjednik prvi put predloži mandatara. Pošto Đukanović nije predložio aktuelnog, već je on određen izmjenama Zakona o predsjedniku, po kojima šef države ne postupa, to bi se on u slučaju raspuštanja parlamenta rukovodio ustavnim rokovima, objasnili su “Vijestima” pravnici.
Skupština se raspušta ukazom predsjednika koji izbore raspisuje prvog narednog dana nakon toga.
Od raspisivanja do održavanja izbora ne može, po Zakonu o izboru odbornika i poslanika, proteći manje od 60 ni više od 100 dana.
U četvrtak ističu tri mjeseca od kad su izmjene Zakona o predsjedniku, čijim je usvajanjem lider Demosa Miodrag Lekić predložen za mandatara, objavljene u Službenom listu. Lekić je preksinoć saopštio da nema većinu za izbor vlade.
Iako je potpisao zakon, Đukanović je odbio da ga primjenjuje tvrdeći da je neustavan. Tokom subotnjeg gostovanja na RTCG-u, nije direktno odgovorio na pitanje hoće li raspustiti parlament, već je kazao da ima pravnika koji misle da to treba učiniti, ali da, kako je naveo, vjeruje da treba sve detaljno sagledati i da ne treba žuriti.
”Ozbiljno sagledavam tu međuzavisnost ustavne klauzule i ovakvog Zakona o predsjedniku, i ako mandatar do 16. marta ne uspije (da formira vladu), imaću jasan stav, striktno u skladu s Ustavom”, poručio je.
Đukanovićev savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić, saopštio je sinoć TV “Vijesti” da će “predsjednik Crne Gore u konkretnoj ustavnopravnoj situaciji i materiji postupiti pravovremeno, u cjelosti valjano i održivo”.
Bastijančić je zatražio prošle sedmice od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku. Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, on je od suda tražio da što prije razmotre zakon.
Inicijativu za ocjenu ustavnosti, krajem februara zatražio je i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
”Vijestima” iz Ustavnog suda juče nisu saopštili kad će zakon biti na dnevnom redu, ali su najavili da će odgovoriti na to pitanje.
Kako je listu nezvanično objašnjeno iz suda, trenutno im je prioritet rješavanje žalbi u vezi sa oktobarskiim lokalnim izborima. Sudija izvjestilac u slučaju osporavanog zakona može predložiti da se akt razmotri po hitnom postupku.
Zakon o predsjedniku izmijenjen je u decembru nakon što Đukanović jesenas nije dao mandat Lekiću, tvrdeći da nije stekao utisak da postoji većina koja bi mogla konstituisati kabinet.
Lekić je, nakon što je predložen za mandatara, početkom godine održao zajednički sastanak s liderima parlamentarne većine o novoj vlasti, ali su pregovori propali nakon samo jednog sastanka. Razlog kraha bio je to što su Socijalistička narodna partija (SNP), GP URA i Saveza građana CIVIS odbili da prilože potpise zahtjevu kolega za sazivanje vanredne sjednice parlamenta na kojoj bi se birala vlada.
Uprkos tome, Lekić je sredinom februara otpočeo pojedinačne konsultacije sa stranačkim liderima, da bi krajem tog mjeseca i početkom marta uslijedili pregovori o rekonstrukciji pale Vlade Dritana Abazovića (GP URA) i izboru nove na čelu sa njim.
Razgovaralo se i prošle sedmice, kad se, prema tvrdnjama lidera Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, 40 od 41 poslanika većine saglasilo da Lekić vrati mandat, koji bi potom bio dat Abazoviću. Danilović, međutim, nije pristao na to, zbog čega je bio na meti optužbi dijela DF-a.
U međuvremenu, Lekić je obavijestio lidere partija većine da nema potrebnu podršku za vladu, jer mu nedostaju glasovi GP URA. Iz te partije nisu odgovorili na pismo koje im je lider Demosa uputio u subotu, predlažući da podrže uspostavljanje njegovog kabineta.
Abazovićeva Vlada srušena je u parlamentu u avgustu prošle godine.