Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović vratila se jutros na posao, nakon što je Upravni sud poništio odluku Sudskog savjeta da joj oduzme sudijsku funkciju kada je navršila 64 godine.
Zadovoljna sam jer sam dokazala ono što sam rekla u avgustu 2021. godine da je Sudski savjet nas žene sa 64 godine diskriminisao i otjerao sa pozicije sudije i oduzeo nam radni odnos dvije godine ranije nego muškarcima. Međutim, nisam zadovoljna jer je to trajalo toliko dugo. I pored izričite zakonske obaveze da se ove vrste postupaka moraju završiti u roku od šest mjeseci, nažalost, sudijama je trebalo skoro 18 mjeseci, dakle tri puta više da dokažu očiglednu diskriminaciju – rekla je Vujanović portalu Pobjeda.
Prema njenim riječima, ovo za nju nije potpuna, već pirova pobjeda jer je, kako kaže, izgubila mnogo više nego što je dobila.
Ali, dobile su sve žene u Crnoj Gori i moje koleginice jer ih više niko nikada neće diskriminisati i ponižavati kako je nas ponizio ondašnji Sudski savjet. To mi je zaista satisfakcije – naglasila je Vujanović.
Ona je istakla da je zadovoljna i zbog onih koji su karijeru gradili uništavajući njihovu.
Njima želim mirnu savjest – poručila je Vujanović.
Predsjednica Sudskog savjeta, u vrijeme kada je donešena diskriminišuća odluka po sutkinje, bila je Vesna Simović Zvicer (sada v.d. predsjednice), a među članovima su bili i sadašnji SDT Vladimir Novović kao i aktuelna v.d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković, koja je i jedina kandidatkinja za rukovodeću funkciju te institucije.
Upravni sud je saopštio da je, polazeći od načela iz članova 8 i 9 Ustava Crne Gore, Sudski savjet doveo Vujanović u diskriminatorski položaj u odnosu na njene kolege muškarce kojima je prestala funkcija sa navršenih 66 (i više) godina i time joj onemogućio da obavlja sudijsku funkciju pod istim uslovima pod kojima je obavljaju i muškarci, zbog čega je odlučio da spornu odluku poništi.
Upravni sud je 20. decembra prošle godine donio presudu kojom se usvaja tužba Svetlane Vujanović i time je poništena odluka Sudskog savjeta Crne Gore od 3. avgusta 2021. godine koji je tada konstatovao da sutkinjama koje su navršile 64 godine prestaje sudijska funkcija. Pozivali su se na odredbe člana 121 stav 2 Ustava Crne Gore koji navodi da sudijama prestaje funkcija zbog ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Sudski savjet je 3. avgusta 2021. godine penzionisao 23 sudije, među kojima i veliki broj sutkinja mimo njihove volje. To tijelo se pozvalo na Zakon o PIO, tačnije član 17, prema kome osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 66 godina (muškarac), odnosno 64 godine (žena). Brojni pravni eksperti su tada tvrdili da se tim članom ženama omogućava da idu u penziju sa 64 godine, samo ako žele, a da sudijsku funkciju mogu zakonski obavljati do 66. godine.
Ipak, Sudski savjet je to tumačio drugačije, sve do ove odluke Upravnog suda koji je potvrdio da se radi o diskriminaciji. Vujanović je Pobjedi kazala da je veliki broj tada diskriminisanih sutkinja već napunilo 66 godina i time ispunio zakonski uslov za odlazak u penziju.
Upravni sud je odlučio da je Vujanović osporila zakonitost odluke Sudskog savjeta te da za prestanak sudijske funkcije nije postojao nužni uslov – a to je iskazivanje njene volje da želi da koristi pravo iz člana 17 stav 1 Zakona o PIO, zbog čega se nije mogao primijeniti član 121 stav 2 Ustava.
Smatra da je pobijanom odlukom grubo diskriminisana, po osnovu pola, jer joj je, bez njene saglasnosti, prestala sudijska funkcija sa navršene 64 godine, dok muškarci tu funkciju mogu obavljati do 66. godine. U tom smislu, kako je dalje navela, Sudski savjet je bio dužan da izbjegne diskriminatorski aspekt odredbe člana 17 stav 1 Zakona o PIO, pri čemu je ukazala na presudu Evropskog suda pravde Cresco investigation (C-193/17, EU:C:2019:43), u kojoj je ukazano na zabranu diskriminacije kao opšteg principa, kao i na obavezu nacionalnih sudova da garantuju pravnu zaštitu od diskriminacije – piše u presudi Upravnog suda.
Upravni sud je takođe utvrdio da Ustav Crne Gore garantuje stalnost sudijske funkcije te da ne može da se izigrava tako što će se izmjenama bilo kojeg zakona, pa i Zakona o PIO, ugrožavati stalnost sudijske funkcije i diskriminisati žene po osnovu pola. U presudi se naglašava da je odlukom Sudskog savjeta povrijeđeno načelo iz člana 8 stav 1 Ustava, koje zabranjuje svaki vid diskriminacije po bilo kom osnovu, te je povrijeđen član 1 Protokola 12 uz Konvenciju koji takođe propisuje zabranu diskriminacije od strane javnih tijela.