Tužilaštvo je poslalo jasnu poruku svim učiniocima krivičnih djela da zaštićenih i nedodirljivih nema, istakla je za Televiziju Crne Gore v.d. vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović.
"Komentarišući inicijativu Tužilačkog savjeta da se izmijeni Zakon o državnom tužilaštvu, Jovanovićeva poručuje da je suština u tome da se omogući kontinuitet u radu državno tužilačke organizacije, budući da još nema izbora vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu. S Jovanovićevom je razgovarao Marko Terzi", piše RTCG.
Koliko javnih ličnosti je uhapšeno u 2022. godini?
"Razumijem vaše pitanje i povećano interesovanje za postupanje Tužilaštva kada su u pitnaju, kako vi kažete, javnosti poznate osobe. U državnom tužilaštvu, međutim, nemamo podjelu na poznate i nepoznate, znane i neznane. Mi prepoznajemo isključivo učinioce krivičnih djela i oni će se prije ili kasnije naći na udaru tužilaštva, bez obzira na to da li su poznati ili ne, da li su pripadnici neke partije, da li obavljaju neku funkciju ili ne. Ukoliko bilo ko učini krivično djelo biće gonjen kako god da se zove ili preziva i mislim da smo to i pokazali dosadašnjim radom".
Kako komentarišete posljednje akcije Tužilaštva i policije?
"Ne bih komentarisala nijedan slučaj pojedinačno, istakla bih samo da smo u prethodnom periodu poslali jasnu poruku svim učinicima krivičnih djela da zaštićenih i nedodirljivih nema i da je Državno tužilaštvo riješeno da se obračuna sa svim vidovima kriminala na bilo kojoj adresi".
Da li je Tužilaštvo na putu da procesuira još neka od zvaničnih imena u 2023. godini?
"Kao što sam već rekla svako ko učini krivično djelo odgovaraće zbog toga, koju god funkciju da obavlja, mi ćemo definitivno i u narednoj godini nastaviti sa dosljednom primjenom zakonskih propisa i ustavnih normi i beskompromisnom borbom protiv svih vidova kriminala. Da javnost prepoznaje našu odlučnost potvrđuju rezultati istraživanja o percepciji državnog tužilaštvu, koje je urađeno uz podršku OEBS-a. Ti rezultati govore da u efikasnost Tužilaštva vjeruje skoro 60 odsto građana. Nastojaćemo da svojim rezultatima tokom naredne godine doprinesemo da i ovi rezultati budu što bolji".
Kako komentarišete predmete koji se odnose na dodjelu stambenih kredita, Abu Dabi fond, nestanak cigareta, ali i slučaj koji se odnosi na jemstvo za osumnjičenog Petra Lazovića?
"Cijenim vašu upornost, ali kao što sam rekla ne bih da komentarišem pojedinačne slučajeve, mi u svakom pojedinačnom predmetu donosimo odluke isključivo na osnovu dokaza. Ukoliko dokazi ukazuju na postojanje sumnje da je učinjeni krivično djelo naša reakcija neđe izostati, a to smo i pokazali u prethodnom periodu".
Da li smatrate da se Skaj komunikacija može tretirati kao dokaz, kakva je praksa u Evropskoj Uniji?
"Ja sam imala priliku da se putem medija upoznam sa stavovima advokata koji svakako imaju pravo na svoja tumačenja. Mi smo međutim potpuno uvjereni u zakonitost materijala do kog smo došli putem skaj aplikacije i naši stavovi će detaljnije biti saopšteni tamo gdje treba da budu saopšteni, a to je u sudnici".
I posljednje pitanje, koji su vaši planovi kada je u pitanju čelna pozicija Tužilaštva?
"Kao što znate kao vršiteljka dužnosti VDT-a ja konstantno apelujem i zalažem se za izbor vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu, kako do toga ne dolazi smatram da je veoma važno da se obezbijedi kontinuitet u radu organizacije i upravo zbog toga Tužilački savjet je inicirao izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, kako bi se definisalo da vršilac dužnosti ne može biti izvan Državno tužilačke organizacije i kako VD mandat ne bi bio ograničen. Podsjetiću da je i Venecijanska komisija preporučila da v.d. vrhovnog državnog tužioca bude iz redova Državnog tužilaštva. Ja moram da naglasim da nije riječ o inicijativi koja se odnosi na mene lično, neka Tužilački savjet odredi za vršioca dužnosti bilo kog predstavnika Državno tužilačke organizacije. Suština je jedino u tome da se omogući kontinuitet u postupanju, a svakako izbor vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu ne zavisi od nas, kao ni od TS, već od predstavnika građana u parlamentu".