Prijevremeni parlamentarni izbori su najdemokratskiji i najnormalniji izlaz iz krize u Crnoj Gori, ocijenio je predsjednik države Milo Đukanović.
Kako je saopšteno iz Službe za informisanje predsjednika, Đukanović je na poziv šefice Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oane Kristine Pope i ambasadorke Češke, Janine Hrebičkove bio na tradicionalnom sastanku u okviru šestomjesečnog predsjedavanja sa ambasadorima i diplomatskim predstavnicima zemalja EU.
Đukanović je, kako se navodi, upoznao ambasadore o stanju u Crnoj Gori i u svijetlu današnjih događaja.
On je istakao da je unutrašnja politička nestabilnost kreirana nakon izbora 2020. godine zarobila reformske procese, onemogućila iskorake posebno u oblasti pravosuđa, poremetila teško stečeno povjerenje investitora i time onemogućila napredak zemlje na evropskom putu.
Na sceni je, prema riječima Đukanovića, potpuna defunkcionalizacija institucija, podrivanje ustavnog sistema, i jačanje nacionalizma i populizma.
„U takvim uslovima najdemokratskiji i najnormalniji izlaz iz krize je organizovanje prijevremenih parlamentarnih izbora, ali se do tog kompromisa teško dolazi“, rekao je Đukanović.
Đukanović je upozorio da politička nestabilnost i odsustvo spremnosti na dijalog i kompromis proizvode izostanak fokusa sa razvojnih pitanja i podstiču opasnost od daljeg urušavanja Crne Gore kao članice NATO i zemlje koja je najdalje odmakla na putu ka EU.
„Zabrinjavajuće je kako je Crna Gora od uzorne postala zemlja problematične funkcionalnosti i upitne ekonomske održivosti“, poručio je Đukanović.
On je rekao da i dalje vjeruje da imaju šansu da stabilizuju Crnu Goru, da je zadrže kao model promotera evropskih vrijednosti u regionu, kao dokaz da je politika proširenja živa.
Đukanović je istakao da se naviklo da šestomjesečni periodi između dva susreta donose intenzivnu dinamiku događaja, koji su u ovom slučaju praćeni i značajnom dozom neizvjesnosti i nepredvidivosti.
On je, govoreći o nedavnom Samitu u Tirani, pozdravio veoma decidnu poruku šefova država i vlada EU da zemlje Zapadnog Balkana imaju jasnu perspektivu članstva.
Kako je kazao, obnovljena pažnja EU prema Zapadnom Balkanu dobija karakter kontinuirane politike, što ohrabruje i podstiče, a što je potvrđeno i kroz brojne susrete koje je imao sa šefovima država i vlada zemalja članica i najvišim predstavnicima EU poslednjih mjeseci.
Popa je kazala da vlada izuzetno interesovanje diplomatskog kora za sastanak u komplikovanim vremenima za Crnu Goru.
Hrebičkova je ocijenila da se šestomjesečno predsjedavanje Češke događa u jednom od najtežih perioda novije evropske istorije.
„Crna Gora stoji zajedno sa nama i sa NATO-m u osudi agresije i odbrani evropskih vrijednosti“, kazala je Hrebičkova.
Ona je poručila da Crna Gora mora hitno uspostaviti otvoreni i transparentan dijalog koji bi doveo do kompromisa u institucionalnoj krizi, kako bi zemlja nastavila svoj evropski put.
U saopštenju se navodi da su diplomatski predstavnici zemalja EU iskazali zabrinutost za aktuelne prilike u Crnoj Gori i zainteresovanost za to kako dalje i kakva je pozicija predsjednika u odnosu na krizu.
Đukanović je ponovio da su izbori put do odgovorne i kompetentne vlasti i poručio da je njegov jedini interes Crna Gora i njena evropska budućnost.
„Kao što je njegov stav jasan, jednako tako mora biti i jasna poruka od strane međunarodnih partnera onima koji se samo formalno deklarišu da su za evropski put Crne Gore“, kazao je Đukanović.