Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zatražio je od Venecijanske komisija (VK) hitno mišljenje na izmjene Zakona o predsjedniku, koje je vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.
Savjetnik predsjednika države za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić saopštio je da se Đukanović danas obratio predsjednici VK Claire Bazy Malaurie.
On je rekao da je Đukanović naročito problematizovao to što, i pored nefunkcionisanja Ustavnog suda, određeni nosioci izvršne i zakonodavne vlasti čine korake koji, kako se navodi, zalaze mimo ograničene ravni njihovih Ustavom definisanih nadležnosti.
"Za šta je najbolji primjer nedavno donošenje izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku, podržano glasovima 41 poslanika“, istakao je Bastijančić.
Kako je naveo, Đukanović je naglasio da bi posledica mogućeg ponovnog izglasavanja spornog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore na skupštinskom plenumu, i njegovog stupanja na snagu u vrlo kratkom roku, mogla biti urušavanje ustavnog poretka Crne Gore i univerzalnih pravnih vrijednosti.
"Šef države zatražio je da Venecijanska komisija dâ hitno mišljenje na ovaj Zakon, koji je, kako je poznato, vratio Skupštini na ponovno odlučivanje", kazao je Bastijančić.
Đukanović je, kako se navodi, podsjetio da je duže od deceniju struktura obraćanja Komisiji sa različitih državnih adresa, uz dominantno zajednički politički interes većine političkih subjekata u Crnoj Gori, vođena namjerom da se uvažavajući mišljenja VK dođe do pravnog, političkog i demokratskog snaženja ukupnog institucionalnog okvira u Crnoj Gori.
„Te da je sama demokratska tranzicija vlasti, nakon održanih parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, u tom trenutku, bila jedan od dokaza dosegnutog visokog nivoa demokratske zrelosti crnogorskog društva“, kaže se u saopštenju.
Bastrijančić je rekao da dinamičan razvoj društveno-političkih događaja i karakterističnih postupanja institucija sistema, od tada do danas, nedvosmisleno ukazuju da su ključni državni organi prevashodno zaduženi za afirmisanje i očuvanje vladavine prava suočeni sa sve izraženijim izazovima.
"Takvim da je njihov rad u punom kapacitetu onemogućen ili je čak u cjelosti blokiran", navodi se u saopštenju Bastijančića.