Nakon što je sudija Miodrag Iličković juče otišao u penziju, Ustavni sud od juče je u blokadi. Iz nevladinog sektora kažu da su za to krivi političari koji zbog različitih interesa odugovlače kompletiranje jedne od najvažnijih institucija u zemlji.
I dok se čeka da nadležni skupštinski odbor sasluša kandidate za nove sudije, te da se poslanici konačno dogovore, postavlja se pitanje da li je sve to moguće uraditi za manje od mjesec i po koliko je ostalo do lokalnih izbora, prenosi Stanard.me.
Ustavni sud, kao jedan od najvažnijih državnih organa, odavno se suočava s problemima u funkcionisanju. Iz Akcije za ljudska prava podsjećaju da je prije više od dvije godine raspisan javni oglas za izbor dvoje sudija, te da se već tada viđelo koliko su poslanici zainteresovani za rješavanje ovog pitanja.
Pravna savjetnica Akcije za ljudska prava Marija Vešković podsjeća da su tada poslanici URA-e i Demokrata bili uzdržani prilikom glasanja o svakom kandidatu, dok su poslanici DPS-a bojkotovali rad Skupštine.
Ni naredna tri oglasa nijesu bila uspješnija. Dok su političari pokušavali da usaglase stavove, broj sudija Ustavnog suda konstantno se smanjivao, budući da su neki od njih odlazili u penziju.
Umjesto sedam, Ustavni sud je od početka godine imao četvoro sudija. Nakon jučerašnjeg odlaska u penziju Miodraga Iličkovića, ostali su: predsjednik Budimir Šćepanović i članovi Desanka Lopičić i Milorad Gogić.
U takvom sastavu, sud nema kvorum za odlučivanje. Iz Građanske alijanse (GA) upozoravaju da se sve to dešava u trenutku dok su fioke Ustavnog suda pune neriješenih predmeta, navodi Standard.me.
“U ovom trenutku imamo 3.000 ustavnih žalbi i više od 250 inicijativa za ocjenu ustavnosti raznih propisa. Mislim da je već sada svima jasno da političke elite opstruiraju izbor sudija iz razlilčitih razloga. Nekome odgovora odlaganje izbora, neko ne želi da se određeni kandidati izaberu, jer nijesu bliski njihovim partijama i tako dalje”, kaže Milan Radović iz GA.
U međuvremenu, nadležni odbor saslušava kandidate koji ispunjavaju uslove za sudije. Nakon što sasluša svih 19 kandidata, trebalo bi da se izjasni o njima i predlog pošalje Skupštini na odlučivanje. Iako sumnjaju da bi sve to moglo biti završeno do 23. oktobra, za kad su zakazani izbori, naši sagovornici, ipak, vjeruju da će političari ovoga puta pametnije postupati.
“Šanse za to su veoma male, jer bi predlog Skupštini mogao da se uputi jedino za neku od sjednica redovnog zasijedanja koje može početi najranije 3. oktobra i onda bi sve to moralo da se odradi u najkraćem mogućem roku, naravno pod uslovom da poslanici ne bojkotuju glasanje ili odluče da budu uzdržani”, napominje Vešković.
Radović misli da ima sasvim dovoljno dobrih kandidata i dobro je da su se oni u tako velikom broju prijavili jer to pokazuje da imaju povjerenje u sam proces izbora.
“Očekujem od političkih elita da konačno izaberu još najmanje jednog, ali mislim da ima dovoljno prostora da bude izabrano četvoro nedostajućih sudija”, kaže Radović.
Blokada Ustavnog suda blokira funkcionisanje pravosuđa, a samim tim i evropski put Crne Gore. Ukoliko se takvo stanje nastavi, naši sagovornici upozoravaju da će naredni izvještaj Evropske komisije obilovati negativnim ocjenama, pa će možda to uticati na političare da partijske interese podrede javnom.