Crna Gora je podržala inicijativu jednog broja članica OEBS-a da se uspostavi ekspertska misija koja će provjeriti stanje ljudskih prava i sloboda u Rusiji, posebno nakon rata u Ukrajini, prenosi portal RTCG.
Kako se navodi u zajedničkoj izjavi, tokom ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, sloboda izražavanja, kao i sloboda okupljanja i udruživanja, dodatno su ograničeni, a posebno su navedeni zakon o "stranim agentima“ i regulisanje takozvanih "nepoželjnih“ organizacija.
Ambasadorka Kristin A. Arnadotir sa Islanda, u ime 38 država OEBS-a, pozvala se na Moskovski mehanizam OEBS-a, zadužujući stručnjake da razmotre stanje ljudskih prava u Rusiji. Izjavu je, između ostalih, pročitala u ime delegacija Crne Gore, Albanije, Andore, Austrije, Belgije, Bugarske, Sjeverne Makedonije, Švedske, Švajcarske, Ukrajine, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Islanda.
"Svi smo veoma pažljivo i sa sve većom zabrinutošću pratili situaciju ljudskih prava u Ruskoj Federaciji. Kao država učesnica OEBS-a, Ruska Federacija se slobodno obavezala na poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Takođe je prepoznala njihov univerzalni značaj i priznala da je poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda suštinski faktor za mir, pravdu i blagostanje koji su neophodni da bi se obezbijedio razvoj prijateljskih odnosa i saradnje među državama", piše u zajedničkoj izjavi.
Međutim, kako se tvrdi, brojni zakoni nametnuti u Ruskoj Federaciji poslednjih godina, poput zakona o "stranim agentima“, regulisanje takozvanih "nepoželjnih“ organizacija, kao i bezbroj uredbi Federalne službe za nadzor komunikacija, informacionih tehnologija i masmedija (Roskomnadzor), zajedno sa pojedinačnim administrativnim odlukama, ukazuje da su ruske vlasti sve koristile za obračun sa nezavisnim civilnim društvom. Kako se tvrdi, i sa nezavisnim medijima i političkom opozicijom, ciljajući posebno na nevladine organizacije, aktiviste za borbu protiv korupcije, novinare, druge medijske aktere, istraživače i advokate.
"Tokom ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, sloboda izražavanja, kao i sloboda okupljanja i udruživanja, dodatno su ograničeni.
Naše delegacije, kao i mnoge druge u Stalnom savejtu, u više navrata su izražavale sve veću zabrinutost u vezi sa ovim razvojem događaja. Odgovor Ruske Federacije bio je neadekvatan. Napominjemo da Rusija takođe nije uspjela da pruži adekvatan odgovor na nalaze i preporuke izvještaja Ekspertske misije Moskovskog mehanizma iz 2018. godine o navodima o nekažnjavanju prijavljenih kršenja i zloupotreba ljudskih prava u Republici Čečeniji, i da alarmantne informacije i dalje dolaze iz Čečenija o zloupotrebama i kršenju ljudskih prava" navodi se u zajedničkoj izjavi.
Zato se pozivaju na paragraf 12 Moskovskog dokumenta Konferencije o ljudskoj dimenziji OEBS-a (Moskovskog mehanizma) iz 1991.godine kako bi se uspostavila misiju eksperata koji će ispitati i izvestiti o aktuelnim zabrinutostima.
"Misija eksperata će, između ostalog, imati zadatak da izvještava o sljedećem: prvo, da se procijeni stanje pridržavanja Rusije, u zakonu i praksi, svojim obavezama i da se identifikuju radnje koje je ruska vlada preduzela poslednjih godina koje su dovele do sadašnjeg stanja ljudskih prava i osnovnih sloboda u zemlji. Drugo, da procijeni posljedice takvog razvoja događaja na rusko civilno društvo, na slobodne medije, na vladavinu prava i na sposobnost demokratskih procesa i institucija da funkcionišu u Rusiji, kao i na postizanje cilja OEBS-a o sveobuhvatnoj bezbjednosti", piše u zajedničkoj izjavi.
Izjavu je kasno sinoć pozdravio Stejt Dipartment, ističući da izvještaj misije očekuje u septembru, kako prenosi portal RTCG.