Nerješavanje problema ne odgovara građanima, državi, a ni političkim akterima u Crnoj Gori, kazao je ministar.
Izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta ključ su za rješavanje problema biračkog spiska, koji Crna Gora decenijama ne može da riješi, ocijenio je ministar bez portfelja Zoran Miljanić,prenosi agencija MINA.
On je ocijenio da nerješavanje tog problema ne odgovara građanima, državi, a ni političkim akterima u Crnoj Gori.
„Ako bi se vraćali unazad 30 godina, jasno je kome je u prethodnom periodu odgovarao nesređen birački spisak, onima koji su mogli da manipulišu biračkim spiskom, glasovima, sa svim onim što smo imali prilike da gledamo i što se događalo u prethodnom periodu“, rekao je Miljanić.
Miljanić, koji je ranije bio državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), kazao je da se centralni problem nalazi u neurednom registru prebivališta crnogorskih građana.
„To znači da crnogorski građani, koji idu na rad u inostranstvo ili sele se iz Crne Gore, do sada po Zakonu o prebivalištima i boravištima nijesu imali zakonsku obavezu da se odjave“, pojasnio je Miljanić.
Komentarišući optužbe dijaspore da vlast želi na neki način da se riješi velikog broja građana koji žive u dijaspori da ne mogu da glasaju i da se pravi izborni inženjering, Miljanić je kazao da je to potpuno pogrešna percepcija.
„To je u tom trenutku bilo ispolitizovano pitanje i mi u MUP-u smo ukapirali o čemu se radi, da je centralni problem taj neuređeni spisak prebivališta i boravišta i registar“, rekao je Miljanić.
Miljanić je naveo da se ne zna ko tačno u Crnoj Gori živi i ko ima prebivalište.
„Zato što po Zakonu o registru prebivališta i boravišta vi nijeste morali da se odjavite. To nije bila imperativna norma da se odjavite ako idete da živite negdje van granica Crne Gore“, pojasnio je Miljanić.
Upitan koliko bi tih ljudi moglo da bude, Miljanić je rekao da taj podatak nemaju i da su predložili da se neke odredbe tog zakona promijene.
On je naveo da je, u skladu sa tim, u MUP-u bila formirana radna grupa za izmjene Zakona o registru prebivališta i boravišta, koja je završila posao, dodajući da je izmijenjen predlog zakona upućen Skupštini.
Miljanić je, o problemu duplo upisanih birači, kazao da je za godinu i po održani lokalni izbori u nekoliko opština i da je intenzitet problema bio kolika je neizvjesnost oko pobjednika na nekim izborima.
„Tamo gdje je ta neizvjesnost bila najveća, tamo su ti problemi bili najveći“, rekao je on i dodao da su tamo gdje nije bilo nekih dilema oko pobjednika izbori prolazili potpuno mirno.
On smatra da će i u Crnoj Gori izbori biti praznik demokratije, kako je to svuda u nekim razvijenim i normalnim državama i da će biti daleko od toga da se bilo koji izborni proces može smatrati kao ratno stanje, ili da dolaze iz drugih država da pomažu jedne ili druge.
„I sa ovim političkim promjenama, smatram da će doći do političke stabilnosti u Crnoj Gori i u odnosu na samo izborno pravo, a isto tako i u odnosu na izborno zakonodavstvo, mislim da će parlament konačno početi da radi svoj posao“, dodao je on.
Upitan da objasni to što se prema posljednjim podacima broj upisanih birača približio ukupnom broju stanovnika, Miljanić je kazao da misli da se radi o ljudima koji ne žive u Crnoj Gori, a nijesu odjavili svoje prebivalištve.
Miljanić je naveo da se ne može reći da oni nemaju pravo glasa, jer ako nijesu stekli pravo glasa u drugoj državi, njima je Crna Gora jedina država gdje mogu da glasaju.
On je istakao da se pravo glasa gubi gubljenjem crnogorskog državljanstva.
Kako je kazao, prvi put, što se tiče lokalnih izbora, na svim lokalnim izborima koji su bili u zadnjih godinu provukli su birački sistem kroz AFIS.
„AFIS je sistem za deduplikaciju fotografija otisaka prsta i, ako bi se pojavili dupli birači, taj sistem bi ih automatski eliminisao. Mi nijesmo imali takvih slučajeva, AFIS nije prepoznao ljude koji su na taj način dupli birači“, rekao je Miljanić.
Na pitanje dokle se stiglo sa filtriranjem biračkog spiska, on je kazao da su prošli sve opštine.
„Tako da mislim da i uz sva ova kasnija unapređenja, sa sređivanjem i novim Zakonom o registru prebivališta i boravišta mi bismo u mnogome uspjeli da birački spisak dovedemo na granice nečega što je prihvatljivo za sve u Crnoj Gori“, rekao je Miljanić.
Miljanić je istakao da pomaže i nova biometrijska lična karta i apelovao na sve koji nijesu zamijenili staru ličnu kartu da to urade.
Govoreći o izmjenama kriterijuma za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva, Miljanić je kazao da ne može da se bavi inženjeringom izbora.
On je dodao da je, kada su predložili tu odluku u aprilu prošle godine, postojao niz protesta i problema zato što se, prema njegovim riječima, neke stvari u Crnoj Gori žele pod svaku cijenu politizovati.
„Tu nema mjesta politikanstvu niti politici, tom odlukom promijenjen je samo jedan do osam kriterijuma, to je da se umjesto deset godina neprekidnog boravka u Crnoj Gori smatra pet godina neprekidnog i pet godina privremenog“, rekao je Miljanić i dodao da se to odnosi na ljude koji žive dugo u Crnoj Gori i koji su zasnovali brak u Crnoj Gori.
Kako je naveo, 95 ili 96 odsto slučajeva se odnosi na osobe koje žive dugo u Crnoj Gori i koje su u Crnoj Gori zasnovale brak sa crnogorskim državljaninom.
On je naveo da nijedan slučaj od zahtjeva koji su po tom Zakonu upućeni za dobijanje državljanstva nije riješen, zato što je rok za rješavanje godinu.
„Crnogorski Zakon o državljanstvu je dosta rigidan, među najrigidnijim i tako i treba da bude, upravo iz razloga jer je Crna Gora mala država i da vrlo lako može doći demografski do promjena u biračkom tijelu, a samim tim i do ukupnih društvenih promjena“, ocijenio je Miljanić.
Miljanić je istakao da popis stanovništva nije nikakva fama i da je to nešto što se u svim demokratijama dešava u skladu sa zakonom.
„Ne vidim nikakav problem i u Crnoj Gori da ne bude popisa stanovništva. Zašto ga ne bi bilo, u skladu sa zakonom i u roku koji zakon propisuje“, rekao je Miljanić.
On je, govoreći o podatku da su neki državljani Crne Gore, istovremeno i državljani drugih država, kazao da su dobili određene spiskove od nevladinog sektora i nekih medija.
„Mi smo, kao odgovoran državni organ, uputili sve te spiskove državama na koje se odnose, međutim odgovor je bio negativan, tako da faktički mi nijesmo dobili odgovor koji su to državljani Crne Gore iz Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH) ili neke druge države, koji su državljani i jedne i druge države“, naveo je Miljanić.
On je dodao da od Srbije i BiH nijesu dobili odgovor jer ih ograničava njihov zakon o tajnim podacima i zaštiti ličnosti.