Premijer Dritan Abazović može otići na sastanak inicijative Otvoreni Balkan kao posmatrač, ali ne može niti smije preuzeti bilo kakve obaveze u ime države, rekao je u razgovoru za Pobjedu ministar odbrane i potpredsjednik Vlade Raško Konjević.
“To bi značilo destabilizaciju Vlade i ne vjerujem da je premijeru više stalo do te inicijative nego do Vlade na čijem je čelu”, rekao je Konjević u intervjuu Pobjedi.
On je kazao da uključivanje u bilo kakve regionalne inicijative mora biti plod dijaloga, kao i prijedloga nadležnog Ministarstva vanjskih poslova.
“A prije svega mora za cilj imati državne interese Crne Gore. Da bi neka inicijativa imala smisla ona mora biti inkluzivna, moraju je podržavati sve zemlje kojima je namijenjena, a ovdje to nije slučaj”, ocijenio je Konjević.
On smatra da inicijativa posebno nije u interesu Crne Gore, dodajući da cilj države treba da budu EU integracije i ubrzanje reformi.
“Inicijativa nema podršku naših EU partnera, nema podršku pola regiona, a nije jasan njen cilj s obzirom da već postoje mehanizmi regionalne saradnje, posebno u okviru Berlinskog procesa koji ima punu EU podršku”, kazao je Konjević.
On je ocijenio da je, iz tog razloga, Otvoreni Balkan više politički projekat koji nema za cilj produbljivanje regionalne saradnje već je u funkciji skretanja fokusa sa EU puta i obaveza koje stoje u procesu integracija.
Prema riječima Konjevića, ta inicijativa se koristi više kao propagandno sredstvo i, kako je dodao, kao dio kamuflirane anti-EU agende od onih koji još nijesu raskrstili da li prihvataju “evropski ili Putinov sistem vrijednosti”.
“Oni koji su sinonim za zatvorena društva i koji su zakatančili demokratiju u sopstvenoj državi ne mogu biti promoteri inicijativa koje navodno afirmišu otvorenost i regionalnu saradnju”, poručio je Konjević.
On je dodao da “usiljeno forsiranje” Otvorenog Balkana bespotrebno troši političku i društvenu energiju koju sada treba usmjeriti na neophodne reforme i deblokadu evropskih integracija.
Upitan da li bi odbijanje Turske da odobri članstvo Švedske i Finske u NATO-u moglo da ugrozi jedinstvo Alijanse, Konjević je kazao da su NATO i cijeli zapadni svijet pokazali zavidno jedinstvo i zajedništvo povodom ukupne situacije izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu.
Prema riječima Konjevića, iz ove krize i NATO i EU izlaze jače, i sa mnogo više kohezije i svijesti o savremenim bezbjednosnim i političkim izazovima, kao i definisanju zajedničkog odgovora.
“Ukrajinska tragedija je sve podsjetila na važnost zajedničkih evroatlantskih dostignuća i vrijednosti, ali i na svijest o tome da ne postoje vremena i okolnosti koje vam omogućavaju komfor da se ne morate boriti za prave vrijednosti”, rekao je Konjević.
On je kazao da Crna Gora iskazuje punu podršku NATO ambicijama Finske i Švedske, dodajući da Vlada i Skupština treba da učine sve što je do njih da Crna Gora što prije obavi svoj dio procedure oko njihovog članstva, nakon eventualne pozitivne ocjene svih članica, koju očekuje.
Prema riječima Konjevića, nije dobro i ne doprinosi zajedništvu, ni NATO ni EU, kada zemlje članice koriste neko otvoreno međusobno pitanje sa zemljom kandidatom da je blokira.
“Sjetimo se samo koliko je Sjeverna Makedonija imala štete u EU integracijama zbog spora sa Grčkom, a sada sa Bugarskom. Nadam se da će Turska imati u vidu šire i dugoročne zajedničke interese”, istakao je Konjević.
On je ocijenio da se ruski uticaj, u regionu Zapadnog Balkana, pa tako i u Crnoj Gori, manifestuje veoma često u raznim vidovima opstrukcija evropske i evroatlantske perspektive, kao i demokratskog razvoja zemalja regiona.
“Mislim da je ovo što se dešava oko Ukrajine do kraja otvorilo oči našim zapadnim saveznicima i kada je riječ o ključnim uzrocima nestabilnosti na Zapadnom Balkanu, glavnim akterima, politikama i idejama koje naš region konstantno žele da vuku unazad”, rekao je Konjević.
On je ocijenio da će fokus EU i NATO partnera nesumnjivo biti veći što je, kako je dodao, dobra vijest za sve progresivne snage i za budućnost regiona koja mora biti demokratska.
“Naravno da je to loša vijest za sve koji promovišu nacionalizme i velikodržavne ideje a koji su, u jednom trenutku, možda pomislili da je opet došlo vrijeme za njihove opasne ideje, destabilizaciju i konflikte”, rekao je Konjević.
Upitan da li planira da izvrši kadrovske promjene u Ministarstvu, Konjević je odgovorio potvrdno.
“Ali ne zato što je neko u prethodnom periodu pravio promjene, nego što nakon sagledavanja stanja promjene su u nekim segmentima neophodne. Neke su već napravljene”, dodao je Konjević.
On je rekao da je važno da promjene budu na bolje u korist institucije i njenog daljeg razvoja.
Kako je naveo, državni sekretari su političke funkcije, ostala mjesta treba da budu mjera znanja za pojedine oblasti, iskustva i profesionalnog pristupa.
On je kazao i da Crna Gora konačno treba da usvoji sistemski akt kakav je Zakon o Vladi, dodajući da očekuje da će već naredne sedmice na Vladi započeti taj proces.
“To je stvar elementarne odgovornosti ove Vlade kako bismo smanjili prostor za eventualne zloupotrebe ili preveliku diskreciju u odlučivanju i postupanju”, istakao je Konjević.
On je poručio da će to biti važan korak naprijed u smislu transparentnosti, uređenosti sistema i na kraju vladavine prava.
Na pitanje da li smatra da bi Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) trebalo rativikovati u Skupštini, on je rekao kako nije riječ o Temeljnom ugovoru, već regulisanju ugovornih odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore.
“Crnogorska pravoslavna crkva i SPC jedine nemaju takav ugovor sa državom i ukoliko postoji interes država može da uđe, ali na potpuno transparentan način, u regulisanje tih odnosa”, rekao je Konjević.
On je dodao da sve radnje bivše vlade oko tog pitanja, koje nijesu urađene na javan i zakonit način, ne obavezuju novu Vladu.
“Mi smo predvidjeli da se za ova pitanja na Vladi definiše odlučivanje kvalifikovanom većinom. Bilo bi veoma loše po Vladu, njenu stabilnost, a time i evropski i demokratski put Crne Gore da ova pitanja rješavamo unilateralno i bez najšireg političkog konsenzusa” naveo je Konjević.
On je poručio da Crna Gora ne smije, zbog interesa jedne vjerske zajednice, da izgubi iz fokusa svoje ključne političke i državne prioritete.
“Sve vjerske zajednice biće jednake pred zakonom, nijedna u Crnoj Gori neće biti privilegovana i iznad pravnog sistema – to je ono što svima mora biti jasno. Ovdje se ne radi o međunarodnom ugovoru da bi se o njemu sprovodio postupak ratifikacije u parlamentu”, zaključio je Konjević.