Vlada Crne Gore preuzela je obavezu promovisanja transparentnosti, rekao je premijer Dritan Abazović dodajući da apsolutno podržava inicijativu o sprovođenju parlamentarne istrage o dešavanjima tokom protesta na Belvederu.
Abazović je, u intervjuu Pobjedi, kazao da nema ništa protiv toga da izvještaj o postupanju državnih organa na Belvederu bude javan.
“Na sve zahtjeve za kontrolno saslušanje sam se odazvao i ubuduće ću. Isto važi i za parlamentarnu istragu po bilo kojem pitanju, ali i po pitanju dešavanja 4. i 5. septembra”, kazao je Abazović.
On je ocijenio da bi bilo dobro da se stavi tačka na to pitanje, navodeći da je “istina negdje na sredini”.
“To je jedan ružan događaj, kompletan taj događaj nije nešto na što, kao društvo, možemo da se ponosimo”, rekao je Abazović.
On je kazao da poruka sa tog događaja nije bila poruka tolerancije, suživota niti multikulturalnosti.
“Već poruka otpora i sa jedne i sa druge strane, kao i međusobnog nametanja ili testiranja snaga. Ali najvažnija stvar jeste, a na nju sam ponosan, uz posljedice i gorak ukus koji je ostao, da se sačuvao mir i da nije bilo ljudskih žrtava”, istakao je Abazović.
Upitan da li vjeruje da će konačno biti dosegnuta potrebna parlamentarna većina i da će uskoro biti kompletiran Sudski savjet, izabran vrhovni državni tužilac, ali i sastav Ustavnog suda, on je kazao da je optimista po tom pitanju.
“Ipak, sve zavisi od poslanika. Mislim da je Crna Gora, malo geopolitičkim kretanjima, malo i zbog situacije u kojoj se nalazi Evropa, ali i svojim zaslugama, došla u poziciju da vrlo lako može da ide ka završnim mjerilima za otvaranje ključnih poglavlja”, rekao je Abazović.
On je kazao da, kako bi se to ispunilo tokom češkog predsjedavanja od 1. jula, moraju se donijeti odluke o izboru vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu, Sudskog savjeta, kao i popunjavanju mjesta u Ustavnom sudu.
“Vjerujem da ogromna većina poslanika zna da su ova pitanja presudna za naš evropski put i iskazuju dobru volju da se ova pitanja na najboji način privedu kraju. Treba da pokažemo ono što od nas Evropska unija (EU) očekuje - da idemo ka širem društvenom konsenzusu”, smatra Abazović.
On je rekao da je logično što postoje kritike i opoziciono nastrojeni političari.
“Mislim da nastupa vrijeme pomirenja i da ne idemo u dodatne tenzije. Ne treba zbog nekih kratkoročnih ciljeva da gubimo komunikaciju i povjerenje jedni u druge”, rekao je Abazović.
On je kazao da je zadovoljan detaljima iz non-pejpera koji je objavljen u medijima.
“Kao Vlada nijesmo dobili završnu verziju, koja će, vjerujem, biti kompatibilna sa onim što je već napisano. Nakon toga ćemo dati svoje zvanične ocjene”, rekao je Abazović.
On je kazao da je Crna Gora počela da isporučuje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, dodajući da se to od nje očekuje.
Prema riječima Abazovića, slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, kao i slučaj o navodnim vezama dva policajca sa kavačkim klanom, jesu uzburkali javnost.
“Mislim da je jako važno da sistem tako funkcioniše i da nema nedodirljivih. To nije "lov na vještice", niti ga treba tretirati na taj način. Zapravo, svi oni protiv kojih postoji dovoljan broj dokaza moraju biti procesuirani u kontekstu stvaranja veće distribucije pravde u Crnoj Gori”, naveo je Abazovič.
On je ocijenio da je najnoviji non-pejper vrlo pozitivan i najpozitivniji od kada postoji takva forma izvještavanja, dodajući da to ne znači da još nema posla.
“Treba donijeti odluke koje bi naredni izvještaj o napretku učinili još uspješnijim, a to su ove tri odluke u sudstvu i tužilaštvu”, rekao je Abazović.
On je, komentarišići inicijativu Otvoreni Balkan, kazao da Crnu Goru ne interesuje niti jedna inicijativa koja bi mogla da se smatra zamjenom za punopravno članstvo u EU.
“Naš interes je vrlo jasan, nedvosmislen i precizan, a to je da što prije budemo članica EU. Isto želimo i svim državama regiona. Međutim, svaka inicijativa koja nam može pomoći u ubrzanju tog procesa treba da bude prihvatljiva”, dodao je Abazović.
On je rekao da članice EU imaju percepciju da države Zapadnog Balkana nemaju kapacitet da se međusobno dogovaraju nego da imaju neprijateljski odnos jedna prema drugoj.
Kako je dodao, iz toga su proizišle i brojne inicijative, između ostalog i Berlinski proces.
“Mi prije ili kasnije treba da komuniciramo jedni sa drugima. Interes Crne Gore i drugih država jeste da se iz ovog regiona ne šalju samo ružne poruke, već da promijenimo igru na drugi način, da kao i sve države svijeta možemo da sjednemo i da se dogovaramo”, rekao je Abazović.
On je kazao da, ukoliko velike kompanije počnu da ulažu ili otvaraju radna mjesta u Crnoj Gori, sigurno njihova motivacija neće biti tržište od 600 hiljada stanovnika.
“Za turizam su jako bitne i te labavije granice, potreban je slobodan protok ljudi, robe i kapitala. To je, po meni, Open Balkan i najmanje je bitno iz koje države je proizišao”, rekao je Abazović.
Upitan da li razumije strahove da je posrijedi pandan za "srpski svet", on je kazao da te strahove razumije jer su “istorijski utemeljeni”, ali ih ne vezuje za tu inicijativu.
“O tome sam razgovarao i sa američkom administracijom i, hipotetički, ako bi Crna Gora bila dio Otvorenog Balkana, onda bi i tri NATO države bile u toj inicijativi. To bi onda bilo čak i motivirajuće za prozapadne snage, a ne demotivirajuće”, smatra Abazović.
Na pitanje da li je postignut napredak u usaglašavanju Temeljnog ugovora i hoće li javnosti ponuditi na uvid tekst ugovora prije potpisivanja, on je kazao da svaki potpisani dokument od Vlade prolazi Vladin sekretarijat za zakonodavstvo i mora biti u skladu sa Ustavom i zakonom.
On je rekao da ne bi dramatizovao pitanje oko temeljnog ugovora.
“Kao što smo ga potpisali i sa drugim vjerskim zajednicama, treba da to završimo i sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) u skladu sa zakonom i Ustavom. Ne bih to dalje problematizovao. Ako to druga strana želi, Vlada ostaje otvorena”, kazao je Abazović.
On je naveo da ne postoji opasnost da kulturna baština Crne Gore bude vlasništvo druge države.
“Kulturna baština Crne Gore je kulturna baština naše države. Isto tako ne možemo da kažemo da ono što je imovina crkve bude imovina opštine ili države. Sve vjerske zajednice trebaju da imaju isti status u skladu sa zakonom”, rekao je Abazović.