Predsjednik Rusije Vladimir Putin, otpočevši rat protiv Ukrajine, pokrenuo je neobjavljeni rat protiv cijelog zapadnog svijeta, saopštili su iz ukrajinske Ambasade u Crnoj Gori.
Kako su kazali, u tom ratu se ne radi o NATO-u i bezbjednosnim garancijama, već o civilizacijskom izboru i samoidentifikaciji.
"Otpočevši rat protiv Ukrajine, Putin je pokrenuo neobjavljen rat protiv cijelog zapadnog svijeta", navodi se u saopštenju.
Iz Ambasade su dodali da Putin kroz vatru stvara ponor između Rusije, zajedno sa njenim filijalama, i ostatka svijeta.
"Budući svijetski poredak zavisi od toga ko će pobjediti u ovom geopolitičkom izazovu”, kaže se u saopštenju.
Oni naveli da je rat protiv Ukrajine militaristička komponenta globalnog hibridnog rata koji Rusija vodi u cilju geopolitičkog revanša.
“Aktivna neprijateljstva i borbe mogu biti praćena privremenim pauzama i pokušajima ukidanja sankcija. Rusija se suštinski pripremala za moguće sankcije, ali tako masovno odbacivanje njene agresije na Ukrajinu premašilo je sva očekivanja Kremlja”, rekli su iz Ambasade.
Oni su ocijenili da će Moskva možda pokrenuti taktičku pauzu i pokušati da pregovara sa određenim akterima.
“Unutar Rusije će se pojačati represija, cenzura i progon neistomišljenika. Putin će pokušati da svoju vlast dovede do maksimalno mogućeg autoritarizma, zapravo je uzurpirajući”, naveli su iz Ambasade.
Prema njihovim riječima, pokušaji antiratinih protesta će biti odlučno suzbijeni, a medijski resursi će ostati u apsolutnom vakuumu.
“Mogući su određeni ustupci biračkom tijelu – obeštećenje za poginule u ratu i opoziv vojnih obveznika iz ratnog područja”, kaže se u saopštenju.
Iz Ambasade su istakli da će se, u vanjskopolitičkom formatu, Kremlj okrenuti od „šargarepe” ka „štapu” – preteći „neprijateljskim” državama, a istovremeno – pokušati da pregovara iza kulisa u cilju sticanja ustupaka Ukrajini i sankcijama.
Očigledno je da je, kako su naveli, Zapad zauzeo nepokoljebljiv stav, a Kina je i dalje sklona daljoj saradnji sa Rusijom, pri čemu se fokusira na pronalaženje diplomatskih mehanizama za riješavanje konflikta.
Iz Ambasade su ocijenili da trenutno Kremlj gubi informacioni rat zbog očigledne nelegitimne i zločinačke prirode agresije na Ukrajinu.
“Ozbiljna taktička greška je potcijenjivanje ukrajinske armije i očigledna slabost ruske. Ukrajinska kampanja u prvih 10 dana po ukupnim ruskim gubicima nadmašila je Prvi čečenski rat, i to u uslovima značajnog finansiranja i savremene obuke ruske vojske, koja je svima pokazala svoju asimetričnu slabost”, kazali su iz Ambasade.
Oni su istakli da je Kremlj suočen sa izborom kako da izgladi pogrešnu procjenu.
Prema njihovim riječima, spisak sankcija i njihov efekat se eksponencijalno širi.
“Kremlj je bio apsolutno nespreman za takav razvoj događaja, a sada se pokušavaju rešiti postojeća pitanja unutar Rusije”, dodali su iz Ambasade.
Iz Ambasade su ocijenili da je Bjelorusija izgubila apsolutno.
Oni su naveli da je Putinu bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko bio potreban kao “politički glasnogovornik”, a teritorija njegove države – kao poligon, odskočna daska za napad na Ukrajinu i neophodna „dubina odbrane“.
Kako su ocijenili, u slučaju očiglednog neuspjeha, Kremlj će jednostavno napustiti Lukašenka, a onda će se ekonomija i društveno-politička struktura Bjelorusije na kraju urušiti, pošto je njena margina sigurnosti neuporediva sa ruskom.
Iz Ambasade su rekli da je Lukašenko već zarobljen, ali nema mogućnosti za povlačenje.
“Rusija se sprema za dugi pozicioni rat u Ukrajini. Potpuno povlačenje trupa nije na stolu za Kremlj, ali će ofanziva dovesti do neprihvatljivih gubitaka i povećanih sankcija. Razvijaju se opcije za obezbjeđenje vojnog prisustva Kremlja u Ukrajini”, zaključili su iz Ambasade.