Zakon o porijeklu imovine treba da bude usvojen, jer može da bude važno oruđe u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali sam po sebi nije dovoljan ukoliko se ne izvrše potrebne reforme u sudstvu i tužilaštvu, poručili su sagovornici Parlamentarnog kanala.
U emisiji "Okrugli sto - parlament u studiju" gosti su bili Jovan Vučurović (DF), Božena Jelušić (URA), Marta Šćepanović (DPS) i Boris Mugoša (SD).
Vučurović je rekao da su upoznati sa nacrtom zakona, ističući da je koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović nazvao nacrt "zakon protiv mafije".
"Mnogo je faktora od kojih zavisi primjenjivost ovog zakona, po nama, zakon o porijeklu imovine i zakon o lustraciji su najvažniji i mogu da pomognu da iskoračimo u društvo zemalja vladavine prava", rekao je Vučurović.
Jelušić je kazala da su problem bile paralisane institucije, ali se pojavljuje mogućnost da se dođe do konsenzusa i izaberu čelnici sudstva i tužilaštva.
"Ovaj zakon je vrsta bočne pomoći. Na osnovu nesklada između nečije imovine i njegovih primanja pokušavaju se kroz finansijske istrage i građanske postupke doći do nekih konkretnih pomaka, kako bi se otkrila nezakonito stečena imovina", kazala je Jelušić.
Po ocjeni Marte Šćepanović (DPS), radna grupa, koja je bila sastavljena od stručnih ljudi, identifikovala je na kvalitetan način da treba ići u izmjene postojećeg zakona, a ne izraditi novi. Ona je kazala da su italijanski i slovenački model bili vrlo korisni, i da je plan bio da se ta iskustva upodobe sa našim pravnim sistemom.
"Zauzeli su dobar pristup, i već je nacrt zakona poslat na mišljenje Evropskoj komisiji, očekujem da će tu biti pozitivno mišljenje, iako svaki zakon, ako se ne primjenjuje, je mrtvo slovo na papiru", navela je Šćepanović.
Poslanik Boris Mugoša iz SD-a je rekao da je ovakav zakon potreban, zbog važnosti teme, ali i zbog činjenice da smo skloni olakom etiketiranju.
"Tako da će ovo pomoći da realnije sagledamo stvari", naveo je Mugoša.
On je rekao da predloženi zakon predstavlja korak naprijed, te da nije lako doći do konkretnih rezultata, jer je to vrlo složena problematika.
"Ali imaćemo priliku da dobijemo mišljenje EK i da ukrstimo argumente u parlamentu. Nadam se da ćemo ovaj zakon usvojiti jednoglasno", rekao je Mugoša.
Vučurović je rekao da je crnogorsko tužilaštvo bilo jedno od glavnih poluga Mila Đukanovića i DPS-a i da je to posebno bitno kada su u pitanju šverc cigareta, droge i oružje, što je, kako je rekao, bilo u opisu posla ekipe okupljene oko Đukanovića. Navodi da je Crna Gora bila zarobljena država, jer institucije nijesu funkcionisale.
"Mafija je još od vremena Al Kaponea i Pabla Eksobara imala želju da prisvaja državu, ali je mafija kroz Mila Đukanovića i Brana Mićunovića i nekih drugih ljudi ovdje imala svoju državu. Ali nakon 30. avgusta iskoraka, nažalost, nije bilo", kazao je Vučurović.
Jelušić je rekla da smo polovinom prošle godine imali priliku da odblokiramo sudsku granu vlasti, ali se to tada nije desilo. Ona je rekla da tužilac mora da ima ekspertski tim koji će mu pomoći, ali je, kako je rekla, najvažnije da ima političke volje.
"Takvi timovi su već postojali, ali sam dobila informaciju da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić imao pomalo isljednički odnos, pa su ljudi odbijali da rade", rekla je Jelušić.
Ona je navela da je potrebno imati političku volju i odblokirati reforme u sudstvu i tužilaštvu.
Šćepanović je kazala da je nedopustivo da se o jednom predsjedniku države i političke stranke govori kao o mafijašu. Ona je istakla da tužilaštvo nije bilo servilno prema DPS-u i njegovom predsjedniku, jer da jeste, veliki broj funkcionera DF-a bi bio već uhapšen.
"Problem je povezivati poltičku volju sa određenim organim koji je nezavistan", kazala je Šćepanović.
Ona je navela da se dosta toga uradilo na edukaciji službenika i tužilaštvo je imalo deficitaran kadar vezano za finansijske istrage.
"Tužilaštvo ni ne treba da čeka prijave, već da reaguje samoinicijativno. Potrebno je jačati kapacitete. S druge strane, da je Crna Gora ovakva kakvu je predstavlja kolega Vučurović, kako bi uopšte bila u NATO-u i došla u ovu fazu procesa evropskih integracija", rekla je Šćepanović.
Mugoša je kazao da ovaj zakon ne treba da bude korišćen za obračune političke prirode, ili da se koristi kao sredstvo za neku inkviziciju. On smatra da je pitanje kapaciteta ključno, jer nije teško napisati dobar zakon, posebno ako ima dobre uporedne prakse.
"Ovaj zakon je dobar okvir, ali postavlja se pitanje brojnih drugih izazova. Već se priča da je ovaj ili onaj kriv, unaprijed se priča o presudama, a ja mislim da je ovo suštinsko pitanje. Ovo se ne tiče samo političara nego i mnogih drugih u Crnoj Gori, krug je širok. Ko je kršio zakon treba da odgovara", kazao je Mugoša.
Vučurović je naveo da je vlasnik Atlas grupe Duško Knežević javno govorio o predsjedniku DPS-a i njegovom okruženju, i da su dokazi tu.
"Je li Đukanović za sat od 180.000 eura zaradio od plate 1.600 eura. Da vidimo kastodi račune, bogatstvo koje se procjenjuje na stotine miliona eura. Da onda i počnemo od jednog čovjeka, koga sam identifikovao kao najmarkantnijeg, a da završimo sa Jovanom Vučurovićem, da vidimo kako je ko stekao sve što ima", kaže Vučurović.
Jelušić je rekla da nema smetnji da se vodi finansijska istraga i da se vodi posebno građanska parnica, te da to nije loš način da se otkrije nezakonito stečena imovina.
"S druge strane, Specijalno tužilaštvo je tu da pokrene najveće postupke, a ne da na spisku oduzete imovine već sedam godina budu mobilni telefoni i lap top", kazala je Jelušić.
Ona je kazala da se obesmišljavaju sporazumi o priznanju krivice.
"Gospodin Đukanović treba da bude prvi koji treba da objasni porijeklo imovine ako ima nešto sporno, naravno, svi mi takođe", kazala je Jelušić.
Šćepanović je kazala da zakon treba da važi jednako za sve građane, i da politička nadgornjavanja sada treba ostaviti po strani.
"Primjena zakona, da li je rok od godinu dana za finansijsku istragu dovoljan, to je opravdano pitanje. Vrijeme će pokazati. Ne može se dozvoliti da finansijske istrage traju u nedogled, zato je ovo ograničenje i nametnuto", navela je Šćepanović.
Mugoša smatra da je v.d. stanje u institucijama ograničeno i da utiče na ponašanje nosilaca funkcije kada znaju da im je budućnost neizvjesna. On smatra da se uslovi rada za sudije i tužioce moraju poboljšati, i da se to mora postaviti kao prioritetno pitanje.
"Gledajmo da se svemu pristupi na isti način, da ne važe dupli aršini, da se ne gleda sve kroz politiku. Važno je da tako krenemo, i da se konkretna rješenja u zakonu dobra razmotre", ukazao je Mugoša.