Iako se vlasti mijenjaju svi ostaju podjednako slabi na privilegije tokom i nakon trajanja funkcije, kaže Vasilije Radulović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) komentarišući da se promjenom vlasti u Crnoj Gori nije promijenio odnos prema privilegijama funkcionera.
Prema zakonu čak i da su na funkciji proveli samo jedan dan, funkcionerima se iz državne kase isplaćuju naknade u visini zarade koju su primali u posljednjem mjesecu, prije prestanka imenovanja.
Tek što su građani Crne Gore isplatili četiri miliona eura za nadoknade funkcionerima bivše vlasti Demokratske partije socijalista, razriješena je Vlada Zdravka Krivokapića, čiji će funkcioneri takođe, primati nadoknade, godinu od prestanka funkcije.
Ove zakone donijela je bivša vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koja je nakon tri decenije, smijenjena na avgustovskim izborima 2020. Tada su većinu osvojili prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, koji su u decembru iste godine izabrale Vladu Zdravka Krivokapića.
Milioni za bivše funkcionere
Uprkos najavljenom zaokretu u odnosu na politiku DPS, koju su oštro kritikovali upravo zbog privilegija, Krivokapićeva Vlada i parlamentarna većina, nije izmijenila zakone, koji su državnu kasu olakšali za 4 miliona eura od avgustovskih izbora 2020.
” Vrlo teško se odreći privilegija, onda kada ih ne kritikujete sa strane, nego ste postali njihovi korisnici. Ovo je u skladu sa mnogim drugim negativnim praksama prethodne Vlade koje je Krivokapićeva Vlada zadržala”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Sošić iz Instituta Alternativa, koji se bavi istraživanjem javnih politika.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je 9. februara inicijativu za promjenu zakona, koji regulišu oblasti funkcionerskih nadoknada. Kako za RSE ocjenjuje Vasilije Radulović iz te organizacije, na djelu je rasipanje novca svih građana i pokazatelj koliko su lični interesi ispred javnog.
” I nijedna Vlada, a ni parlamentarna grupacija nije podnosila prijedloge da se ova sporna privilegija ukine. Država Crna Gora je zahvaljujući postojećim odredbama, koje se tiču naknada za bivše funkcionere, neuobičajeno široke ruke čak i u odnosu na puno bogatije i ekonomski stabilnije zemlje”, naveo je on.
I Sošić konstatuje da su ove zakonske norme veoma “velikodušne”.
Ministarstvo finansija ne raspolaže preciznim podacima o broju javnih funkcionera bivše DPS vlasti koji su primali ovu naknadu od prestanka funkcije.
U prosjeku se nadoknade kreću od 800 do 2.000 eura. Prema podacima dostavljenim RSE iz Ministarstva državu su samo u januaru ove godine nadoknade za 133 bivša funkcionera koštala skoro 270.000 eura.
Nadoknade donijela DPS vlast
Iako je zakone o tzv. funkcionerskim nadoknadama donijela DPS vlast, njihov poslanik Ljuiđ Škrelja kaže za RSE da ih nije ta partija izmislila već su one, smatra, proizvod demokratskih standarda.
” Ne možemo se mi mimo cijeloga demokratskog svijeta ponašati suprotno. Ako je čovjek petnaest godina bio funkcioner ne možemo se odnositi kao da on ništa u životu državi nije valjao. Jer u zakonu je jasno, ili nadoknada, ili da mu se nađe adekvatan posao. I onog momenta kada se zaposli, on je u obavezi da obavijesti i tada mu se prekida nadoknada”, rekao je on.
On smatra da dosadašnja zakonska rješenja nijesu “samo privilegija” kako ih tumači dio javnosti.
” Te standarde razumijem u skladu sa obavezom funkcionera da nakon završetka mandata, u roku od godinu dana, prijavi imovinu, i sve što je stekao nakon prestanka funkcije. Lično ne branim takvo rješenje. Ja sigurno neću biti uživaoc takvih privilegija, jer ću ukoliko budem dobrog zdravlja sa funkcije otići u penziju, koja mi pripada”, naveo je Škrelja.
Apsurdnost zakonskih normi
Marko Sošić na primjerima ukazuje na manjkavosti i “rupe” postojećih zakona:
” Strogo zakonski je moguće da radite jedan dan, sami date otkaz i imate pravo na ovu naknadu, a njena visina se određuje u odnosu na platu na koju ste imali pravo. I tu platu primate godinu dana. Pravo na naknadu ima čak i ono lice čiji je mandat prestao na njegov zahtjev, ili funkcioner čiji je rad, dvije godine uzastopno, ocijenjen negativno (a što je valjan razlog za razrješenje)”, rekao je on.
I Vasilije Radulović smatra da je neophodno mijenjati zakone jer ne postoje nikakva ograničenja i uslovi prilikom ostvarivanja nadoknada.
” Ne postoje nikakva ograničenja i uslovi prilikom ostvarivanja ovog prava kako po pitanju vremena provedenog na toj funkciji, tako i u pogledu prestanka funkcije – ocijenio je on.
Sošić smatra da treba mijenati zakone, ali i izbjeći populizam.
– Svakako ne treba kliziti u populizam, koji bi nas doveo da na svaki trošak gledamo kao na gubitak. Ova lica imaju izuzetno stroge uslove po Zakona o spriječavanju korupcije, koji ih po stupanju na dužnost ograničavaju da napuste sve njihove dotadašnje poslove. A i po prestanku funkcije, po tom zakonu, imaju određena ograničenja. Pa je mehanizam nastao da napravi neku nadoknadu, ali je ona na kraju ispala nerazumna i previše velikodušna za naš budžet”, naveo je on.
I Škrelja podržava da neka nova vlast ove zakone uredi afirmativno za građane.
” Samo da se to uredi na osnovu realnih procjena a ne na nivou populizma, koga smo u proteklom periodu imali napretek. Možda se i nađu neka bolja rešenja nego do sad. To je jedno moje solo razmišljanje. Ali saglasan sam sa tim da treba dovesti u red sve ono što građane iritira. Jer smo mi tu upravo zbog njih. I nikad neću bježati da na djelu pokažemo široki demokratski kapacitet za sve ono što građani traže od nas”, zaključio je Škrelja.
Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje nastavlja sa imenovanjima
Prema Ustavu Vladi Zdravka Krivokapića, kojoj je Skupština izglasala nepovjerenje 4. februara, mandat prestaje izborom nove ili raspisivanjem izbora. Dok je Skupština raspravljala o nepovjerenju njegovom kabinetu Krivokapić je držao sjednicu Vlade na kojoj su usvojena određena imenovanja.
Kako objašnjava Sošić, Krivokapićeva vlada iako u tzv. tehničkom mandatu prema zakonu i Ustavu u istom je režimu u odnosu na običan mandat.
” Vlada bez obzira na to je li tehnička ili obična mora da obezbijedi da država funkcioniše. U određenim okolnostima to zahtjeva i imenovanja ljudi koji će voditi određene resore i direktorate. To je posljedica što ni ova Vlada nije napravila Zakon o Vladi, koji bi predvidio određena ograničenja”, naveo je Sošić.
Iako je bilo očekivano da Krivokapićeva Vlada napravi zaokret u odnosu na Markovićevu Vladu, i ograniči samu sebe, Sošić kaže da se to nije dogodilo.
Sošić kaže da je Vlada Duška Markovića (DPS) od avgusta 2020. do izbora nove Vlade početkom decembra zaposlila preko 3. 000 ljudi.
Region i funkcionerske nadoknade
Na Kosovu se nadoknade, primaju isto kao u Crnoj Gori, godinu dana.
U Hrvatskoj pravo na naknadu nemaju funkcioneri koji su razriješeni ili dali ostavku, dok im u Srbiji to pravo traje tri mjeseca, odnosno šest za poslanike.
U Bosni i Hercegovini državni i federalni funkcioneri mogu uživati pravo na “bijeli hljeb” godinu dana nakon isteka mandata. Funkcioneri dobijaju “bijeli hljeb” i ako su smijenjeni.