Koalicija "Crno na bijelo" podnijela je Skupštini Crne Gore inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi. Inicijativu potpisao 31 poslanik.
Inicijativu su potpisali poslanici koalicije "Crno na bijelo", Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata (SD), Bošnjačke stranke (BS), Albanske liste i Albanske koalicije, te dio poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
Među potpisnicima nema poslanika Demokratske Crne Gore, Demokratskog fronta (DF), Socijalističke narodne partije (SNP), Prave Crne Gore, Ujedinjene Crne Gore (UCG) i Radničke partije (RP).
Građanski pokret URA neće simulirati procese, odugovlačiti i mrcvariti većinsku volju građana koji žele stabilnost, reforme i put ka EU i već danas je u skupštinsku proceduru uputila inicijativu na osnovu koje će se vidjeti da li aktuelna Vlada ima podršku većine poslanika, saopšteno je iz te partije.
”Ovo je prije svega i test da li koncept manjinske vlade koju smo predložili svim poslanicima ima većinu u parlamentu.
Ono što je bilo očekivano jeste da nakon izglasavanja interpelacije trima ministarima i sam premijer pokrene proceduru kojom bi se pokrenulo pitanje povjerenja Vladi, ali pošto se to nije desilo, smatramo da se to pitanje mora riješiti.
Interpelacijom ministara u stvari se i pokazalo da ova Vlada nema podršku poslanika u parlamentu i to ne zbog URE. Stoga se ne možemo praviti da se ništa ne događa i da procesi nijesu blokirani. Crna Gora i njen politički život više ne mogu da izdrže status „kvo“.
Ako se utvrdi da ova vlada nema podršku, mi smo ponudili koncept manjinske vlade bez DPS-a i DF-a svim poslanicima i nadamo se da će se velika većina parlamenta prema tome odnijeti odgovorno i podržati takav koncept”, poručili su iz GP URA.
Evo šta piše u inicijativi:
Razlozi da se glasa o provjeri povjerenja 42. Vladi Crne Gore sadržani su u sijedećem:
-da su na Petoj sjednici Drugog redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore 29.12.2021. godine izglasane Interpelacije ministru vanjskih poslova, ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta čime je postalo jasno da pomenuta tri ministra nemaju podršku parlamentarne većine;
-da je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić najavio da će odbiti da postupi po Interpelacijama za smjenu tri ministra čime je pokazao da ne poštuje Ustav i zakone Crne Gore ali ni osnovne demokratske principe poštovanja Parlamenta kao najvećeg zakonodavnog doma koji je birao sastav 42. Vlade Crne Gore;
-da je na Četvrtoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2021. godini, 17.06.2021. godine smijenjen ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava, a da do danas predsjednik Vlade nije predložio Parlamentu novog ministra čime je direktno ugrozio reforme u ključnim pogljavljima 23 i 24 a koja su najvažnija za napredak na putu ka članstvu u Evropsku uniju u oblasti vladavine prava.
-da je Predsjednik Vlade svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji. Ovakvo stanje dovelo je do blokade Parlamenta, pa čak i do bojkota od strane jednog dijela poslanika pariamentarne većine, što je direktno uticalo da se veliki broj zakona i podzakonskih akata ne razmatra u skupštinskoj proceduri. Sve ovo dovelo je u pitanje efikasan rad Parlamenta čiji je osnovni zadatak da služi javnom interesu i interesima građana, a ne partikularnim interesima bilo koje političke grupacije ili pojedinca.
-da su politička kriza, neadekvatna saradanja zakonodavne i izvršne vlasti, neusaglašavanje zakonske regulative sa zakonskom regulativom Evropske unije, kao i neaktivnost pojedinih ministara doveli do usporavanja evropskih integracija što se odrazilo na ocjene u godišnjem izvještaju Evropske komisije vezanom za proces napretka Crne Gore u evropskim integracijama.
“Zbog gore navedenih činjenica kao i izjave brojnih političkih subjekata u kojima se navodi da 42. Vlada Crne Gore nema većinsku podršku u Parlamentu smatramo jednim od osnovnih postulata savremene demokratije da se istoj provjeri podrška u parlamentu”, zaključuje se u Inicijativi.
U Ustavu Crne Gore se navodi da prijedlog da se glasa o nepovjerenju Vladi može podnijeti najmanje 27 poslanika.
Potpisnici su: Miloš Konatar, Srđa Pavićević, Božena Jelušić, Suada Zoronjić, Kenana Strujić Harbić, Ervin Ibrahimović, Fatmir Đeka, Genci Nimanbegu, Danijel Živković, Aleksandra Vuković, Jevto Eraković, Nikola Rakočević, Andrija Popović, Dragica Sekulić, Amer Smailović, Ivan Brajović, Damir Šehović, Boris Mugoša, Draginja Vuksanović, Raško Konjević, Miloš Nikolić,Nikola Janović, Daliborka Pejović, Branko Čavor, Suzana Pribilović, Abaz Dizdarević, Jovanka Laličić, Andrija Nikolić, Lidija Kljajić.