Jednostrano povećanje minimalne zarade, bez pregovora sa udruženjima poslodavaca, uvešće veliki broj malih i sredniih preduzeća u zonu nerentabilnosti, posebno onih gdje ljudski rad čini najveću stavku u troškovima poslovanja, kazao je predsjednik PZP Nebojša Medojević.
“I bez povećanja minimalne zarade, mala preduzeća u sektoru usluga su već ušla u zonu nerentabilnosti i gubitaka, a sad će se stanje dodatno pogoršati i može doći do gašenja radnih mjesta i povećanja sive ekonomije”, naveo je Medojević u saopštenju.
On smatra da je Vlada postala generator opstrukcija i problema u poslovanju privatnog sektora zarad jaftine socijalne demagogije i namjere da kroz razaranje javnih finansija i haosa na tržištu rada dobiju neki politički poeni.
Medojević tvrdi da Vlada namjerno nije izvršila usvojeni budžet za prošlu godinu i da vještački održava nizak deficit, zbog čega raste dug države prema domaćim povjeriocima i širi se nelikvidnost u privredi, kako navodi RTCG.
On je kazao da su posebno ugrožena mala preduzeća, koja rade na ivici rentabilnosti i okružena su nelojalnom konkurencijom.
“Vlada za 11 mjeseci prošle godine nije isplatila preko 61 milion eura za kapitalne projekte. Nema podataka koliko je ostala dužna firmama koje su realizovale ugovorene projekte iz kapitalnog budžeta, a koliko sredstava uopšte nije ni ugovoreno”, naveo je Medojević.
On je rekao da izvršenje kapitalnog budžeta od samo 58 odsto ukazuje na ozbiljne probleme u realizaciji te stavke. Kapitalni izdaci, kako je objasnio, mogu biti značajan generator održivog rasta, ako su pažljivo planirani i realizovani u cilju rešavanja strukturnih problema privrede, kao što su povećanje zaposlenosti i izvoza, supstitucija uvoza i regionalni razvoj.
“Realizacija od samo 58 odsto kapitalnog budžeta ukazuje na namjeru Vlade da vještački drži deficit nominalno niskim, tako što neće realizovati kapitalni budžet. Ako ne platite 61 milion za kapitalne investicije, onda to znači manji deficit, ali to može da znači i veći dug države prema domaćim firmama izvođačima radova, rast nelikvidnosti, kašnjenje zarada u tim firmama, pa i njihovo gašenje”, saopštio je Medojević, prenosi RTCG.
Vlada, kako je između ostalog saopštio, nije isplatila ni deset miliona eura subvencija poljoprivrednicima, deset miliona transfera za socijalnu zaštitu, 11,4 miliona za ugovorene usluge, tri miliona eura za materijal i 12 miliona za prava iz oblasti penzijskog i socijalnog osiguranja, iako su doprinosi za penzijsko osiguranje na zarade naplaćeni u iznosu manjem za 13 miliona eura.