Član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista Nikola Gegaj ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da se prema pripadnicima manjinskih naroda u državnoj upravi sprovodi revanšizam nezabilježen u parlamentarnoj istoriji.
“U nekim institucijama sistema desilo se etničko čišćenje pripadnika manjina i dovedeni su, uglavnom, partijski aktivisti. Zbog takvog odnosa prema manjinskim narodima ova vlada doživljava osudu od strane svih demokratskih i progresivnih snaga kroz stvaranje nedemokratskog imidža države kojom upravljaju”, kazao je Gegaj za Pobjedu.
U opštinama gdje žive manjinski narodi sve češće se pojavljuju grafiti sa imenom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Kakvu poruku šalju?
GEGAJ: Ratko Mladić je lice koje se istaklo tokom zloglasnih ratova krvavog raspada bivše Jugoslavije, i to kao masovni ubica. On je za počinjeno djelo u sudskom postupku Haškog tribunala pravosnažnom presudom osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu. Potvrđeno je da je on s predumišljajem organizovao genocid nad civilnim stanovništvom muslimanske vjeroispovijesti Bosne i Hercegovine. Njegova figura se uveličava u određenim krugovima u Srbiji, u dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno Republici Srpskoj koja je nastala etničkim čišćenjem Bošnjaka i Hrvata. Mladić se veliča i u nekim gradovima Crne Gore.
Fakat je da se on dugo vremena krio i da je bježao od sudskog procesa. Činjenica je da njegovo ponašanje prilikom hapšenja i u sudskom pretresu nije ličio na ponašanje junaka, heroja ili patriota. Naprotiv! Ponio se kao obični delinkvent. Da li je to jasno ljudima koji ga cijene? Priča sa grafitima dolazi iz krugova koji su protiv građanskog uređenja države, koji su protiv da građani budu ravnopravni, te zajedno da žive, rade i uživaju u mirnim uslovima i u blagostanju. Na kraju, ime Ratko Mladić je sinonim termina ,,genocid“. Bilo ko ko njegovo ime pominje u pozitivnom smislu, spremanje da, ako mu se ukaže prilika, ponovi njegove krvave masovne zločine nad nevinim ljudima.
Danas, nažalost, sve češće pojedini političari iz vlasti kao i pojedini mediji u Srbiji sa oštrim prezirom govore o tome da, recimo, u budućnosti neko iz redova manjinskih naroda obavlja najznačajnije funkcije, kao što su predsjednik Vlade ili predsjednik Skupštine. Da li će u Crnoj Gori doći vrijeme da će se cijeniti profesionalnost i posvećenost poslu, kao i rezultati i reference pojedinog kandidata, a ne nacionalna, vjerska ili druga pripadnost?
GEGAJ: Uzor Crne Gore je Zapad gdje se cijene, grade i napreduju vrijednosti i vrline. Građanski model društva, multikulturalizam, multietničnost i slobodno izražavanje misli su, uz vladavinu prava, postali stubovi organizovanja države. Za mene je jedan takav model države nova Francuska koja je nastala parolom „Sloboda, jednakost, bratstvo”. Zašto to tvrdim? Manuel Vals je Španac, koji je rođen u Španiji i živio je u svojoj domovini do petnaeste godine, kada je prešao da živi u Francuskoj. Bio je uzoran đak i student. Osjetio je da može da da doprinos da njegova nova domovina još više napreduje, pa se uključio u politiku. Dakle, on je u Francuskoj, a znamo da su više puta u prošlosti Španija i Francuska ratovale, postao ministar unutrašnjih poslova, a i premijer Francuske Republike.
Dakle, velikom francuskom narodu nije smetalo da imaju Španca za ministra unutrašnjih poslova, odnosno za predsjednika Vlade. Sa druge strane, Manuel Vals dao je sve od sebe da Francuska Republika puno napreduje. Slučaj Manuela Valsa nije jedinstven ni u Evropi, a ni u svijetu. Mogu da brojim mnogo sličnih slučajeva. Ubijeđen sam da većina građana Crne Gore želi da usvaja vrijednosti građana Francuske Republike, te Evropske unije. Sad, da li će neko iz redova manjina postati premijer ili ne zavisi od toga koliko će on uzeti za uzor Manuela Valsa, a koliko ćemo mi usvojiti evropske vrijednosti.
Kakav je Vaš stav o manjinskoj vladi, ukoliko ona bude formirana?
GEGAJ: Građanskom bloku za Crnu Goru zadatak je da izglasa nepovjerenje ovoj vladi, koja vlada zemljom za čiju nezavisnost nije glasala, koja je sastavljena u manastirskim ćelijama, a i došla na vlast pod barjacima tuđe države. Mora se formirati manjinska vlada, koja će zaustaviti ovo totalno propadanje naše države i crnogorskog društva. Vidim pomake. Nekoliko građanskih partija i pokreta i nekoliko stranaka manjinskih naroda su potpisali veoma vrijedan sporazum…
Mislite na Memorandum?
GEGAJ: Demokratska partija socijalista podržava svaki potez koji čini očuvanje građanskog društva, pomirenje i ekonomski prospetitet. Razlog je da smo mi državotvorna partija, koja njeguje antifašističke vrijednosti, te daje puni doprinos za izgradnju, život i prosperitet demokratskog, multietničkog, multivjerskog, multikulturalnog društva u državi Crnoj Gori. A to su i srži evropskih vrijednosti, koje težimo da što prije usvajamo. Manjinski narodi su integralni dio društva i trebaju biti u institucijama.
DPS kao građanska partija u svom djelovanju maksimalno se posvetila afirmaciji građanskog koncepta cjelokupnog društva. Svjesna da takav koncept nije moguće postići bez integracije manjinskih naroda, DPS, poštujući maksimalno prava manjina, uključila je njihove predstavnike u svim organima i tijelima predstavljanja i odlučivanja u političkom i javnom životu naše države. Stoga smo upozoravali aktuelnu parlamentarnu većinu da, slijedeći takvu praksu, pokaže demokratski kapacitet u stvaranju sličnog ambijenta njegovanjem manjinskih prava. Ali, oni su postupali i postupaju suprotno.
U državnim institucijama se i dalje smjenjuju pripadnici manje brojnih naroda, a i Vi ste se našli na udaru nove vlasti?
GEGAJ: Nije problem što smo razriješeni ja ili bilo ko drugi, ali ako se to čini neozbiljno, da nijesmo sprovodili politiku Vlade, mogu da kažem da sam ja lično kao i drugi pripadnici manjina doživjeli kao dvostruki revanšizam. U nekim institucijama sistema desilo se etničko čišćenje pripadnika manjina i dovedeni su, uglavnom, partijski aktivisti. Zbog takvog odnosa prema manjinskim narodima ova vlada doživljava osudu od strane svih demokratskih i progresivnih snaga kroz stvaranje nedemokratskog imidža države kojom upravljaju.
Kakvo je Vaše mišljenje o inicijativi »Otvoreni Balkan” iza kojeg stoje predsjednici Srbije i Albanije, Aleksandar Vučić i Edi Rama? Da li protesti pristalica Salija Beriše mogu ugroziti ovu ideju i da Rama odustane od priključenja ovoj ideji za koju su samo tri države Zapadnog Balkana?
GEGAJ:Smatram da je Balkan već otvoren zadnjih dvadesetak godina. Ljudi, roba, kapital, a i kultura i nauka slobodno prolaze granice između država Zapadnog Balkana, koje granice, zbog olakšanih procedura, predstavljaju puku formalnost. Saradnja na svim nivoima je poboljšana. Ponovno „otvaranje Balkana” je, po meni, neka vrsta njegovog zatvaranja. Mi kao Crna Gora imamo prioritet evropske integracije, gdje je uključen čitavi Zapadni Balkan. Što se tiče slučaja Beriša, mislim da to nema veze sa gore pomenutom pričom. Jedino što se može desiti je da će se Demokratska partija podijeliti na dva dijela, na one koje će predvoditi Beriša i one koje će predvoditi aktuelni predsjednik partije Ljuljzim Baša.