NATO je odlučan u namjeri da zemljama Balkana pomogne da sprovedu reforme za dobrobit građana, što nije lak put.
Zahtijeva stvarnu posvećenost i stvarni napredak u reformama i pomirenju, ali je moguć, što su pokazale Crna Gora i Sjeverna Makedonija, zato pozivam sve lidere u regionu da pokažu svoju posvećenost reformama i pomirenju. To je u intervjuu za Pobjedu poručio generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg, piše Pobjeda.
Od izbijanja pandemije korona virusa, NATO je slijedio dva paralelna prioriteta: demonstriranje solidarnosti među saveznicima i partnerima i obezbjeđivanje da se ova zdravstvena kriza ne pretvori u bezbjednosnu krizu.
“Stojimo uz sve one pogođene krizom i duboko smo zahvalni svima koji su na prvoj liniji fronta. NATO i savezničke vojske odigrale su ključnu ulogu u podršci civilnom odgovoru na kovid-19”, kazao je Stoltenberg za Pobjedu.
Osnovni zadatak NATO-a je, kaže on, da nastavi sa pružanjem kredibilnog i efikasnog odvraćanja i odbrane, i to su uradili, preduzeli su sve neophodne mjere kako bi osigurali dasnage ostanu spremne, oprezne i pripremljene da odgovore na svaku prijetnju.
“Nema sumnje da pandemija kovid-19 stavlja naše ekonomije pod ozbiljan pritisak. Izražavam žaljenje zbog svih onih koji se suočavaju sa finansijskom neizvjesnošću. Znam da davanje prioriteta izdvajanju za odbranu tokom zdravstvene krize nije lako, ali bezbjednosni izazovi sa kojima smo se suočavali prije pandemije nijesu nestali. Oni uključuju asertivnu Rusiju, terorizam, sajber i raketne prijetnje, klimatske promjene i bezbjednosne implikacije koje proizilaze iz uspona Kine. Zato moramo nastaviti da ulažemo u našu bezbjednost. Kao što sam rekao, ne možemo dozvoliti da ova zdravstvena kriza postane bezbjednosna”, kazao je Stoltenberg Pobjedi.
Govoreći o jedinstvu Alijanse, kazao je da je ujedinjena u zaštiti zajedničke bezbjednosti, posebno kada se radi o nedavnim dešavanjima koja brinu – neopravdano i kontinuirano nagomilavanje ruske vojske u Ukrajini i oko nje i ono što radi Lukašenkov režim,” cinično i nehumano korišćenje ranjivih ljudi” da izvrši pritisak na Poljsku, Letoniju i Litvaniju.
“NATO je političko-vojna alijansa sastavljena od 30 nacija sa obje strane Atlantika, sa različitim istorijama, različitim kulturama i različitim političkim partijama na vlasti. Normalno je da se ponekad ne slažemo. To je, na kraju krajeva, demokratija, i to je na kraju znak snage. I više od 70 godina, uvijek smo bili u mogućnosti da se ujedinimo oko našeg osnovnog zadatka: da budemo zajedno i zaštitimo jedni druge, pružajući sigurnost milijardama naših građana”, kazao je on za Pobjedu.
Dodao je da se NATO uvijek prilagođavao promjenljivom bezbjednosnom okruženju.
“Od 2014. izvršili smo najveće pojačanje naše kolektivne odbrane u jednoj generaciji, sa više snaga visoke spremnosti, ključnim doprinosima u borbi protiv terorizma i velikim povećanjem investicija u odbranu. Sada se ponovo pojačavamo”, kazao je prvi čovjek Alijanse.
NATO će nastaviti da se prilagođava sve više nepredvidivom i konkurentnijem svijetu, jer se suočavamo sa izazovima sa kojima nijedna zemlja i nijedan kontinent ne mogu sami da se izbore.
“Potrebno nam je transatlantsko jedinstvo, sa Evropom i Sjevernom Amerikom koji zajedno stoje u NATO-u, i to je ono što mi isporučujemo. Naši ministri spoljnih poslova su u Rigi razmijenili stavove o razvoju novog strateškog koncepta koji će biti predstavljen na našem sljedećem samitu u Madridu u junu. Strateški koncept će odražavati novo bezbjednosno okruženje i reafirmisati naše jedinstvo i vrijednosti i podstaći naše kontinuirano prilagođavanje”, istakao je on. .
Zapadni Balkan je, kaže on, prešao dug put od sukoba 1990-ih.
“Ali nedavno smo vidjeli porast tenzija, kako na Kosovu, tako i u Bosni i Hercegovini, sa agresivnijom retorikom, zaustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju napretka.
NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu, uključujući i svakodnevni rad naše misije KFOR-a na Kosovu pod mandatom UN-a i naših kancelarija u Sarajevu i Beogradu. Naša saradnja sa Evropskom unijom ostaje saradnja od suštinskog značaja i nastavićemo da radimo zajedno na očuvanju stabilnosti i podršci reformama”, kazao je Stoltenberg.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, njene jedinstvene strukture su važne za stabilnost zemlje, posebno Oružane snage, jedna od najjačih multietničkih institucija u zemlji.
“Kao što sam rekao prošle godine, kada smo obilježavali 25. godišnjicu Dejtonskog sporazuma – jedno od najznačajnijih dostignuća bilo je stvaranje Zajedničkih oružanih snaga. Na kraju rata bilo je više od 400.000 vojnika, gorko podijeljenih između tri vojske; danas postoji jedinstvena profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika i 5.000 rezervista pod jedinstvenim lancem komandovanja. Svaki pokušaj slabljenja institucija na državnom nivou samo će narušiti sigurnost Bosne i Hercegovine. To će takođe imati negativne posljedice po njenu ekonomiju i regionalnu stabilnost”, kaže on.
Naglašava da su potpuno posvećeni nastavku podrške svim naporima da se promovišu reforme i da se obezbijedi efikasno funkcionisanje državnih institucija.
“Pozivamo političke lidere da rade konstruktivno i da pokažu političku volju za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u unapređenju evroatlantskih aspiracija”, poručio je Stoltenberg za Pobjedu.
NATO je jedini transatlantski forum za konsultacije i odluke o svim pitanjima koja utiču na zajedničku bezbjednost. Upravljanje krizama je i biće jedan od osnovnih zadataka. “Bezbjednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu su važni za NATO. To je ponovo potvrđeno na našem samitu u Briselu i tokom našeg posljednjeg sastanka ministara inostranih poslova NATO-a u Rigi”, naglašava on.
Budućnost regiona vide u evroatlantskoj saradnji i integraciji za one koji to žele.
“Odlučni smo da pomognemo zemljama regiona da sprovedu reforme za dobrobit njihovih građana. To nije lak put. Zahtijeva stvarnu posvećenost i stvarni napredak u reformama i pomirenju; ali je moguć, što su pokazale Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Zato pozivam sve lidere u regionu da pokažu svoju posvećenost reformama i pomirenju. Ovo je ključno za konsolidaciju stabilnosti širom regiona”, kazao je prvi čovjek Alijanse.
Kazao je da ima redovan dijalog sa predsjednikomSrbije Aleksandrom Vučićem i ostalim liderima u regionu.
“Ove godine obilježeno je 15 godina od kada je Srbija potpisnica NATO Partnerstva za mir. U potpunosti poštujemo politiku vojne neutralnosti Srbije. Srbija kao suverena nacija ima pravo da bira svoj put. Isto tako, posvećeni smo izgradnji snažnog partnerstva sa Srbijom”, kazao je on Pobjedi.
Istakao je da se suočavamo sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima i partnerstvo sa NATO-om može donijeti stvarne koristi Srbiji i njenim građanima, ali i širem regionu.
“Radimo sa Srbijom na reformi njihovih bezbjednosnih snaga i institucija. Obučavamo srpske oficire za učešće u međunarodnim mirovnim vježbama. Srbija je takođe radila sa NATO-om na obuci iračkih vojnih ljekara. Prije samo nekoliko godina, Srbija je bila domaćin najveće NATO vježbe za vanredne situacije, pomažući saveznicima u NATO-u, kao i Srbiji i drugim partnerima, da se bolje pripreme za suočavanje sa prirodnim katastrofama, kao što su poplave i šumski požari. Tako da je naša saradnja donijela stvarne koristi i radujem se našem nastavku partnerstva”, kazao je Stoltenberg.
Uvjeren da će Crna Gora ostati odan saveznik u NATO-u
Stoltenberg je istakao da je Crna Gora cijenjen saveznik, koji daje važan doprinos zajedničkoj bezbjednosti, sa trupama koje služe u multinacionalnoj borbenoj grupi NATO-a u Letoniji i u našoj mirovnoj misiji KFOR-a na Kosovu.
“Pozdravljam i to što Crna Gora povećava izdatke za odbranu. Sve ovo pokazuje snažnu posvećenost NATO-u”, izjavio je on.
A Crna Gora uvijek može da računa na NATO.
“Naša Air policing misija nastavlja da čuva nebo vaše zemlje bezbjednim, sa avionima iz Italije i Grčke. NATO i saveznici su takođe pokazali snažnu solidarnost i podršku Crnoj Gori tokom pandemije kovid-19”, istakao je Stoltenberg.
Dodao je da nije an njemu kao generalnom sekretaru NATO-a da komentariše unutrašnja politička pitanja u svakoj zemlji saveznici.
“To je na političarima, strankama u Crnoj Gori da se time bave i odluče. Ono što mogu da kažem je da sam uvjeren da će Crna Gora ostati odan saveznik u NATO-u, ispunjavajući savezničke standarde, za dobrobit naše zajedničke bezbjednosti”, naveo je on.
NATO ima veoma stroge bezbjednosne protokole, kaže on. uključujući i razmjenu informacija i uvjerava nas da su u mogućnosti da dijele podatke na bezbjedan i siguran način.
On je pozvao Rusiju da igra konstruktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu.
“Nažalost, redovno vidimo da Rusija radi suprotno. Samo prošlog mjeseca, Rusija i Kina su zajedno radile u UN kako bi potkopali napore međunarodne zajednice da obnovi misiju EU Althea u Bosni. Ovo je samo jedan primjer ruskog i kineskog uticaja na Zapadnom Balkanu koji nije od pomoći”, kazao je on.
Takođe smo vidjeli hakovanje, dezinformacije, zastrašivanje i druge destabilizujuće aktivnosti.
“U potpunosti poštujemo suvereno pravo svake nacije da izabere sopstvene političke i bezbjednosne aranžmane. Pozivamo Rusiju da učini isto. Ovo je osnovni princip evropske bezbjednosti koji smo svi mi potpisali, uključujući i Rusiju”, zaključio je Stoltenberg za Pobjedu.