Traganje za kompromisom o prevazilaženju unutrašnjih podjela u crnogorskom društvu uslov je za sigurnu, stabilnu i prosperitetnu budućnost, ocijenio je predsjednik Vlade Duško Marković.
Marković je danas priredio tradicionalni novogodišnji prijem za visoke predstavnike zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, političkog, privrednog, kulturnog i javnog života i diplomatskog kora.
On je ocijenio da je 2016. bila godina sa mnogo važnih događaja, ali se, kako je naveo, umjesto ponavljanja tih svima poznatih tema, opredijelio da pokuša pažnju prisutnih usmjeriti u drugom pravcu, „a to je pitanje - da li kompromis može da bude ta riječ koja će obilježiti crnogorsku političku i javnu scenu u 2017. godini“.
„Vjerujem da je traganje za kompromisom o prevazilaženju unutrašnjih podjela u crnogorskom društvu uslov svih uslova za našu sigurnu, stabilnu i prosperitetnu budućnost. Kažem - traganje, a ne pronalaženje kompromisa, jer veoma dobro razumijem da nije nimalo lako doći do tog minimuma saglasnosti u već decenijama podijeljenoj Crnoj Gori“, kazao je Marković.
Prema ma njegovim riječima, kompromis kao način razmišljanja i prihvatanja stvarnosti nikada nije karakterisao balkanske narode.
„Kao što put od hiljadu milja počinje jednim korakom, tako vjerujem i da put do tog velikog kompromisa u Crnoj Gori počinje manjim koracima“, rekao je Marković.
On je podsjetio da u crnogorskom parlamentu ne sjedi 39 izabranih poslanika na oktobarskim izborima.
Čuvamo javne finansije, štitimo najsiromašnije
Zaštićena primanja najvećeg broja građana
„Većina od 42 poslanika, koja ima sva zakonska, politička i moralna prava da obavlja svoj posao – i to će bez ikakve sumnje činiti ako kompromis nije moguć – nije, međutim, srećna zbog toga. I ta većina je spremna da traga za kompromisom, posebno sa onima koji su koliko juče bili spremni na to traganje kroz model takozvane Vlade izbornog povjerenja“, naveo je Marković.
On je poručio da će i dalje biti jednako uporni u nuđenju dijaloga i kompromisa, „ali i još uporniji u izvršavanju naših brojnih obaveza u evroatlantskim i evropskim integracijama i donošenju strateški važnih ekonomskih odluka, kako bi ispunili obećanje koje smo dali konstituisanjem ove Vlade - naš ključni cilj je unaprjeđenje životnog standarda svakog našeg građanina“.
„To je naša obaveza od koje nećemo odustati. Bez obzira što nam spočitavaju da smo Planom konsolidacije javnih finansija udarili na standard najvećeg broja građana – ko želi da objektivno analizira predložene mjere lako će vidjeti da to nije tačno“, naglasio je Marković.
"Nije dobro ako poslodavci ne poštuju radnike"
Kako je naveo, iz jedne složene situacije u kojoj se nalaze državne finansije, a čemu su u ogromnoj mjeri doprinijeli oni politički subjekti koji sada najžešće kritikuju, usvajanjem neprimjenjivih zakona, Vlada je pronašla najmanje bolan izlaz po životni standard ogromne većine zaposlenih i penzionera.
„Njihova primanja su ostala netaknuta“, istakao je Marković.
On je rekao da je traganje za kompromisom nužno ne samo kad su u pitanju svakodnevni politički ili ekonomski izazovi.
Marković je naglasio da postoje i važne društvene teme oko kojih kompromisa ne može biti. „Crna Gora se opredijelila za članstvo u porodici najrazvijenijih zapadnih demokratija, sa uvjerenjem da na taj način najbolje štiti svoje dugoročne nacionalne interese".
"Benefite takvog opredjeljenja vidimo u garantovanoj sigurnosti i bezbjednosti, u jačanju pravne države, u ekonomskoj valorizaciji prirodnih i društvenih potencijala na dobrobit svakog građanina i svake porodice. I tu ne može biti kompromisa“, poručio je on.
Kako je naveo, kompromisa ne može biti ni u opredjeljenju Vlade da svim svojim zakonskim kapacitetima podrži uspješna preduzeća i kompanije, one koji ostvaruju profit, izvršavaju svoje obaveze prema državi i stvaraju mogućnost za nova zapošljavanja.
„Ne želimo da država bude najpoželjniji poslodavac, to moraju biti oni sposobni i uspješni privrednici koji imaju ideje i znanje da razvijaju i šire svoje poslovanje. Populistički i demagoški, takvi se nazivaju tajkunima, a zapravo riječ je o biznis eliti, kakvu uostalom imaju sve ekonomski razvijene države“, precizirao je Marković.