Novi sastav parlamenta treba da odluči da li će o članstvu Crne Gore u NATO-u biti odlučeno na referendumu, kazao je premijer Milo Đukanović, poručivši da je ubijeđen da bi referendum, ukoliko bi danas bio održan, dao pozitivan odgovor.
On je, na pitanje pod kojim uslovima bi organizovao referendum, rekao da crnogorski Ustav ne definiše obavezu organizacije referenduma oko učlanjenja Crne Gore u NATO i da korektno tumačenje Ustava podrazumijeva da bi odluku mogao donijeti parlament.
„Međutim, parlament može donijeti odluku i da sam o tome odluči, ali i da raspiše referendum. Smatram da u ovom trenutku ne treba licitirati sa tim kako će odlučiti parlament koji će biti konstituisan nakon izbora u oktobru“, kazao je premijer na zajedničkoj konferenciji za novinare sa generalnim sekretarom Alijanse, Jensom Stoltenbergom, nakon potpisivanja Protokola o pristupanju.
Đukanović je rekao da je uvijek govorio, kao predstavnik izvršne vlasti, da nikad ne bi bez potrebe organizovao referendume i zaklanjao se iza volje građana. „Naprotiv, preuzeo bih odgovornost za donošenje odluka koje su nam date kao mogućnost našim Ustavom“.
„Ali, to je mišljenje šefa izvršne vlasti u Crnoj Gori. O tome će odluku donijeti novi parlament, i to u trenutku kad za to bude vrijeme, a to je nakon postupka ratifikacije protokola u zemljama članicama Alijanse. Želim da kažem da vrlo relativiziram značaj tog pitanja“, dodao je Đukanović.
Kako je rekao, poslednja istraživanja javnog mnjenja govore o rastu podrške članstvu Crne Gore u NATO-u, u procentu od osam ili devet odsto više u odnosu na one koji se protive učlanjenju, kao i da 75 odsto ispitanika vjeruje da će Crna Gora biti članica NATO-a.
Prema njegovim riječima, sve više ljudi u Crnoj Gori shvata prednosti članstva u NATO-u.
„Tako da sam ubijeđen da, kada bi danas organizovali referendum, dao bi pozitivan odgovor na članstvo Crne Gore u NATO-u, posebno ako bi se organizovao od danas za godinu. Ali, ostavimo da o tome odluče jedini koji imaju pravo, a to je budući sastav parlamenta“, kazao je premijer.
Đukanović je, upitan kako će se potpisivanje Protokola odraziti na unutrašnje političke prilike u Crnoj Gori u susret izborima, rekao da se pored ove agende realizuje još nekoliko politički značajnih u životu Crne Gore, a jedna od njih je proces koji je dobio finale rano jutros, kad je parlament usvojio njegove predloge za popunjavanje Vlade predstavnicima opozicije.
„To nije urađeno zbog bilo čijeg pritiska, nego našeg osjećaja potrebe da u donošenje odluke i rad izvršne vlasti uključimo relevantne političke subjekte koji svojim izbornim rezultatom 2012. nijesu bili kvalfikovani za vršenje izvršne vlasti. Na ovaj način želimo da smanjimo tenzije i nepovjerenje“, rekao je on.
Đukanović vjeruje da će taj proces doprinijeti da se sa više razumijevanja gleda i na odluke poput današnje.
„Da se na pravi način razumije da je Crna Gora 2006. godine željela nezavisnost da bi upravljala svojom budućnošću, da je tada kazala da želi evropsku i evroatlantsku budućnost, da su svi rezultati izbora realizovani ovih deset godina dali za pravo takvoj politici“, kazao je on.
Kako je rekao, željeli su na ovaj način da doprinesu smanjenju nepovjerenja opozicije prema izbornom sistemu i crnogorskim institucijama.
„Vjerujem da će saradnja blagotvorno uticati da odluku poput današnje pravilnije razumijemo, da razumijemo da je u najboljem interesu Crne Gore i njenih građana i ubijeđen sam da će današnja odluka imati vrlo blagotvorn uticaj na budući politički i demokratski život naše zajednice“, dodao je Đukanović.
Stoltenberg je poručio da je današnje potpisivanje Protokola početak puta Crne Gore ka članstvu.
„To je dobro za Crnu Goru, ali zahtijeva da Crna Gora nastavi sa primjenom reformi, posebno u oblastima vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i da nastavi da modernizuje odbrambene institucije“, rekao je on.
Stoltenberg je kazao da je impresioniran posvećenošću Crne Gore da to uradi, što je i razlog zbog kog je pozvana u članstvo.
Na pitanje koliko će trajati proces ratifikacije, Stoltenberg je pojasnio da je na parlamentu svake zemlje članice da odluči. „Mislim da nije mudro da iz Brisela dijelim savjete parlamentima. Prošli put je to trajalo oko godinu i ako je to neki model, daje nam neki nagovještaj koliko će trajati“.
Odgovarajući na pitanje o učešću Crne Gore u misijama NATO-a i doprinosu Crne Gore na istočnom bloku, Đukanović je rekao da je Crna Gora zemlja koja promišljeno donosi odluke o pristupanju određenim zajednicama.
Crna Gora je, rekao je, zemlja koja se odgovorno odnosi prema svojim odlukama i zajednicama kojim pristupa. „Ulazeći u proces pregovora sa Evropskom unijom, podrazumijeva se da dijelimo makar i teške odluke koje Evropa donosi u ovoj fazi odnosa sa pojedinim zemljama“, dodao je on.
Jednako tako je, kazao je, i kad je u pitanju odnos Crne Gore sa Alijansom.
„Mi smo već otprilike u 14 ciklusa prisutni u Avganistanu kroz razne misije, prisutni smo na drugim meridijanima, bez obzira na to što smo mala zemlja. To je naš doživljaj pripadnosti određenim organizacijama, ne samo da budemo konzumenti povoljnosti, nego i kontributori onom što treba da bude zajednički proizvod“, rekao je on.
Prema riječima Đukanovića, nema sumnje da će se tako i nastaviti. „Ono što budu naše obaveze iz NATO članstva, makar i prije formalizacije, podrazumijeva se da ćemo se prema tome veoma odgovorno odnositi“.
Stoltenberg je rekao da Crna Gora već doprinosi raznim misijama, dodajući da je siguran da će i više doprinositi kad postane članica.
Đukanović i Stoltenberg su se saglasili da nijesu stekli utisak da bi unutrašnji problemi u okviru članica mogli zaustaviti tok ratifikacije Protokola.
Stoltenberg je poručio da je prisustvo NATO-a na Zapadnom Balkanu doprinijelo stabilnosti i promjeni od regiona zahvaćeng konfliktima ka stabilnom regionu, dodajući da će Alijansa nastaviti da bude fokusirana na Zapadni Balkan.
„Stalno razmatramo kako da doprinesemo daljoj stabilizaciji cijelog regiona, i proširenje NATO-a je važno za postizanje toga“, kazao je Stoltenberg.