Vladina politika u zdravstvu daje rezultate

 Poslanik Izet Bralić pitao je Đukanovića u parlamentu, tokom premijerskog sata, kako Vlada planira da rješava probleme u zdravstvu.

Đukanović je rekao da je Vladina politika u zdravstvu fokusirana na obezbjeđenje stabilnih izvora finansiranja, racionalizaciju sistema i unaprjeđenje kvaliteta usluge zdravstvene zaštite.

On je podsjetio da je u oktobru prošle godine rekao da je Vlada, u cilju konsolidacije Fonda zdravstva i zadovoljenja potreba zdravstvenog sistema, opredijelila dodatna sredstva od 36 miliona eura za plaćanje neizmirenih obaveza akumuliranih u prethodnom periodu.

„Izmirene su obaveze zdravstvenih ustanova i Fonda, prvenstveno dug za ljekove i materijalnu potrošnju i stvoreni uslovi za racionalno planiranje budžeta za 2016. godinu“, dodao je Đukanović.

Kako je rekao, nakon Vladine intervencije od 36 miliona eura, ostao je dug od deset miliona EUR na dan 31. decembar prošle godine.

Vlada je, prema riječima Đukanovića, u skladu sa svojim obavezama, uložila značajna sredstva u zdravstveni sistem, sa ciljem obezbjeđenja garantovanih prava građana na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

„Iako je dominantna percepcija javnosti da organizacija rada u sistemu zdravstva i kvalitet zdravstvene zaštite nijesu na nivou potreba i očekivanja građana, Vladina politika je počela da daje obećavajuće rezultate“, kazao je on.

Đukanović je dodao da su značajano smanjene liste čekanja na pojedinim klinikama u Kliničkom centru, da je smanjen broj upućenih pacijenata van Crne Gore, kao i da je zaustavljen negativan trend potrošnje ljekova i nastavljena kontinuirana medicinska edukacija.

On je, upitan u kojoj je mjeri akumulirani dug Fonda uticao na zdravstveni rejting Crne Gore, podsjetio da evropski zdravstveni potrošački indeks analizira nacionalne zdravstvene sisteme na osnovu 48 indikatora, da se istraživanje sprovodi od 2005. godine, a da je Crna Gora ušla u projekat na zahtjev Ministarstva zdravlja 2014. godine.

„Tada smo bili na 34. mjestu od 36 rangiranih. U 2015. godini Crna Gora je povećala svoj indeks za 23 poena, ali je pala na 35. mjesto, jer se drugi reformišu brže i kvalitetnije“, kazao je premijer.

Kako je rekao, indeks je koncipiran tako da veliki broj indikatora ne zavisi prevashodno od finansijskih sredstava, već od dobre organizacije, kvalitetnog upravljanja i veće produktivnosti zaposlenih.

Bralić je rekao da su danas osiguranici i radnici u zdarvstvu nezadovoljniji, kao i da se pojavljuju bolesti za koje se mislilo da su prošlost, navodeći da se ne može državni novac trošiti neracionalno.

Premijer je kazao da pomoćnik ministra sa 30 godina radnog staža u državnoj upravi ima platu između 600 i 700 eura, dok ljekar u Kliničkom centru ima startnu platu 685 eura, a prema prosječnom računanju ona iznosi 1.300 eura.

„Ne kažem da je ovo dovoljno ni za pomoćnika ministra ni za ljekara specijalistu, samo sugerišem da nije riječ o neravnomjernoj raspodjeli, nego o tome da imamo taj nivo ekonomskog razvoja u zemlji“, naveo je Đukanović.

On je poručio da ljekari moraju međusobno razgovarati i preispitati se zbog čega se ponavljaju bolesti za koje se mislilo da su nestale.

„Istine radi, treba pomenuti da se efikasno rješavaju bolesti koje su mnogo komplikovanije, onda bi razgovorom u Ljekarskoj komori morali doći do odgovora zašto je danas ljekar manje uvažen u društvu nego što je bio prije 20 ili 30 godina. Mislim da je to, prije svega, pitanje struke“, rekao je Đukanović.

On je ocijenio da Ministarstvo zdravlja mora da mijenja organizaciju i upravljanje. „Ovdje nije riječ o nedostatku sredstava, nego o neracionalnoj organizaciji“.

„Ministarstvo zdravlja mora hrabro da ide u razvoj privatno-javnog partnerstva. Država Crna Gora neće moći više da izdvaja sredstva za nove nivoe zdravstvene zaštite“, kazao je on.

Đukanović, kako je dodao, ne vidi da će zaštita državnih javnih ustanova u zdravstvu pomoći da se tamo podigne nivo zdravstvene zaštite.

„Mislim da se, kao i u drugim oblastima, taj nivo podiže jedino konkurencijom. Mislim da treba hrabrije otvoriti vrata za privatno-javna partnerstva“, kazao je premijer.