Đukanović: Država nije institucija za uhljebljenje

  On je na međunarodnoj konferenciji o preduzetničkom razvoju (MICED), koja je danas počela na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, rekao da preduzetnici imaju značajnu ulogu u razvijenom društvu.

“Oni su kreatori novih radnih mjesta, novih proizvoda i usluga, ekonomiju čine konkurentnijom i produktivnijom i bitno doprinose ekonomskom rastu i razvoju. Ali, preduzetništvo je više od samog biznisa i želje da se kreira proizvod ili usluga. Može se reći da je to posebno stanje svijesti, način razmišljanja, koji podrazumijeva kreativnost i inovativnost“, rekao je Đukanović.

On je dodao da danas, u sve nesavršenijem i dinamičnijem okruženju, inovacije i nove tehnologije preoblikuju standardne obrasce, načine funkcionisanja i poslovanja.

„Kao što zastarijevaju telefoni, kompjuteri, automobili i drugi proizvodi, tako i znanje sve brže postaje prevaziđeno. Stare poslove i radno intenzivne djelatnosti mijenjaju novi, koji traže i više znanja i više kreativnosti“, saopštio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, znanje više nego ikada u istoriji danas pokreće svijet, više nego novac, kapital ili resursi.

“I to specifična vrsta znanja, onog najvrednijeg kojeg nazivamo inovacijama. Ne velika, genijalna, rijetka i grandiozna naučna otkrića, već brojne male inovativne stvari koje kontinuirano unaprijeđuju poslovanje i život ljudi i čine ekonomije bogatijim”, naveo je Đukanović.

Đukanović je kazao da se danas ne postavlja pitanje da li graditi preduzetničko društvo, nego kako obezbijediti najbolji institucionalni okvir i podsticaj za razvoj preduzetništva.

„Posebno je značajna za države zapadnog Balkana koje ekonomski zaostaju za Evropom i svijetom, koje su krenule putem integracija i implementacije standarda savremene evropske civilizacije, koje moraju dostići određeni nivo konkurentnosti”, rekao je Đukanović.

Preduzetništvo, kako je rekao, prije svega traži rad, ali i hrabrost, inovativnost i istrajnost.

“Podrazumijeva želju i uvjerenost u uspjeh, koliko god bilo teškoća i padova. Traži i hrabrost za donošenje odluka. Tvrdim da je za Crnu Goru danas manji problem deficit budžeta, ili deficit tekućeg računa plaćanja, od deficita preduzetništva i preduzetničke kulture”, saopštio je Đukanović.

On je rekao da se makroekonomska neravnoteža može riješiti na srednji rok, dok je za Vladu, ali i za ukupno društvo, mnogo teže riješiti deficit preduzetništva.

Država je, prema riječima Đukanovića, obavezna da obezbijedi ambijent koji podstiče preduzetništvo, dok mladi treba da budu nosioci preduzetničkih ideja i inovacija odnosno bržeg ekonomskog i ukupnog razvoja.

“Naša je obaveza da gradimo novi sistem zasnovan na novim vrijednostima. Prije svega na vrijednostima stvaranja, vrijednostima preduzetničkog društva. Stvaranje takve kulture i podsticanje preduzetništva i inovacija je najbolji put za ubrzani ekonomski razvoj”, kazao je Đukanović.

Pored integracija, jačanja fiskalne i finansijske stabilnosti i unaprijeđenja infrastrukture, za Vladu su, kako je dodao, najvažniji prioriteti strukturne reforme i unaprijeđenje poslovnog ambijenta, kojim će se stvoriti uslovi za razvoj konkurencije i preduzetništva, za prenos znanja, tehnologija i rađanje inovacija.

Đukanović je poručio da Vlada utvrđuje jasne politike i podsticaje koji će građane motivisati na rad i stvaranje, a ne na očekivanje od države da im riješi sve probleme, individualne i socijalne.

“Država ne smije biti prepoznata kao institucija za uhljebljenje. Socijalna pomoć mora biti izuzetak u krajnjoj nuždi. Država treba da stvori institucionalni ambijent odnosno platformu u kojem će svaki pojedinac biti u prilici da rješava svoje probleme i unaprijeđuje životni standard”, smatra Đukanović.

On je ocijenio da je na svim nivoima obrazovanja važno usvajati znanja koja će građane pripremati za slobodno tržište i ulivati samopouzdanje za preduzetništvo.

“A to znači da na svim nivoima obrazovnog sistema moramo imati kompetentne ljude koji će prenositi takvo znanje novim generacijama”, rekao je Đukanović.

Dekan Ekonomskog fakulteta, koji ove godine obilježava 55 godina postojanja, Ana Lalević Filipović, saopštila je da je konferencija porkenuta sa motivom da na jednom mjestu okupi naučne radnike kreatore politike i preduzetnike sa ciljem razmjene pozitivnih iskustava i postignutih naučnih rezultata koji će poslovni ambijent ulčiniti boljim efikasnijim i stimulativnijim.

„Petu godinu uzastopno, međunarodna konferencija o preduzetničkom razvoju je prepoznata kao važan regionalni naučni skup o čemu svjedoči prisustvo brojnost i kvalitet naučnih radova“, rekla je Lalević Filipović.

U vremenu dinamične realizacije glavnih spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore, Ekonomski fakultet, kako je dodala, nastoji da gradi ekonomsku nauku kao sistemsku podršku u realizaciji ciljeva ekonomske politike.

„Kombinujući teorijske poglede i praktična rješenja nalazimo se na pravom putu da privredni ambijent u Crnoj Gori učinimo boljim i konkurentnijim“, navela je Lalević Filipović.

Ona smatra da je konferencija dobra prilika da se studenti bolje upoznaju sa svim izazovima preduzetničkog poziva i odvaže se da svoju ideju realizuju pokretanjem sopstvenog biznisa.

Rektor Univerziteta Crne Gore, Radmila Vojvodić, smatra da se naučno istraživački i umjetnički potencijal i akademski autoritet Univerziteta Crne Gore mora sagledavati izvan provincijalne samodovoljnosti u mjerljivim međunarodnim standardima kvaliteta.

„Ekonomski fakultet ima posebnu dužnost i odgovornost na tom putu. Što prije prepoznamo autentične istraživačke mogućnosti našeg Univerziteta i vlastite jedinstvene resurse preduzetnički usmjerimo, transfer znanja je pouzdaniji za našu instituciju i crnogorsko društvo“, rekla je Vojvodić.

Društvo znanja i ekonomija zasnovana na znanju, kako je zaključila, formule su za sporazumijevanje u širokom registru društvenog i privrednog sadejstva i visoko podižu stepen odgovornosti za produkciju znanja sa svih fakuleteta Univerziteta.

Učešće na dvodnevnoj konferenciji potvrdili su, između ostalih, dekani, prodekani i profesori ekonomskih fakulteta iz Nice, Ljubljane, Osijeka, Zagreba, Novog Sada, Niša, Sarajeva, Splita.