Odabrali smo vrijednosti NATO i EU

U Crnoj Gori je još uvijek živo sjećanje na posjetu predsjednika Pertinija prije više od tri decenije. Bio je omiljen u Jugoslaviji, u Crnoj Gori posebno. I posjeta sadašnjeg predsjednika Serđa Matarele Crnoj Gori ima istorijski značaj. On je prvi predsjednik Italije koji posjećuje našu zemlju otkako smo prije devet godina obnovili nezavisnost. To prije svega doživljavamo kao dobrosusjedski gest tradicionalnog prijateljstva, ali i kao podršku jedne tako značajne zemlje kao što je Italija današnjoj Crnoj Gori, njenim evropskim i evroatlantskim stremljenjima.

Hvala Vam što ste podsjetili na način kako smo u maju 2006. obnovili državu. Zaista smo ponosni na to. Po prvi put u dugoj istoriji Balkana jedna država je nastala mirnim, demokratskim putem. A kroz istoriju smo bili prepoznatljivi kao ratnički, slobodarski narod. Jednako smo danas ponosni i na jednu i na drugu stranicu naše istorije.

Crna Gora je najmanja od svih republika bivše Jugoslavije, iako na strateškoj poziciji sa izlazomna Mediteran i otvorenim vratima prema Balkanu. Koju ulogu mislite da možete da odigrate u regionu?

Bila je najmanja, i jedna od najnerazvijenijih jugoslovenskih republika. Danas je vodeća ekonomija na Zapadnom Balkanu mjereno BDP per capita. Tek je devet godina kako smo opet međunarodno priznata država. Međutim, Crna Gora je država sa hiljadugodišnjom tradicijom. Još u davna vremena na ovim prostorima formirana je rimska provincija Prevalis. Međunarodno priznanje prvi put smo stekli na Berlinskom kongresu u 19. vijeku. Istorija ovog dijela Evrope nezamisliva je bez Crne Gore. Nekada je bila prepoznata kao mala teritorija na kojoj živi slobodarski narod koji je teško pokoriti. Danas kad se kaže Crna Gora asocijacija je: „uspješna evropska priča na Balkanu“, „sidro stabilnosti regiona“... Mislim da tu ulogu Crna Gora uspješno već igra. Ne treba zaboraviti da je u vrijeme krvavog raspada Jugoslavije bila jedina od šest republika u kojoj nije bilo ratova i ratnih razaranja. I da smo 1999. godine prilikom Miloševićevog rata s NATO spasili Crnu Goru od bombardovanja, iako je bila dio njegove Jugoslavije.

Čini se da je suživot različitih narodnosti i religija u Crnoj Gori na dobrom putu. Koja je razlika u odnosu na zemlje kao što su Makedonija, Bosna ili Kosovo gdje su tenzije i dalje veoma jake?

Međuetnički sklad je učvršćen u našoj zemlji upravo u tim istorijskim previranjima koja sam
pomenuo. U vrijeme ratova u okruženju 90-tih Crna Gora je otvorila vrata svima, bez obzira na vjeru i naciju. Srbima, Muslimanima, Albancima... Bilo je perioda kad su izbjeglice činile četvrtinu crnogorske populacije. Kod nas složno žive i Crnogorci i Srbi, Albanci, Bošnjaci, Hrvati... To je evropska legitimacija današnje Crne Gore. Mislim da nije neskromno reći da bi naši susjedi mogli da se ugledaju na nas. Želim da vjerujem da region ide tim putem, bez obzira na otvorena pitanja, koja prijete da zaustave ili vrate nazad balkanski evropski voz.

Crna Gora je veoma blizu pristupanju NATO-u. Zašto ste, kao uostalom i ostale zemlje Balkana, dali prioritet vojnom savezu sa Zapadom?

Prije svega zbog bezbjednosti i stabilnosti regiona. Mi vjerujemo da će poziv Crnoj Gori uslijediti do kraja ove godine, i da će to biti siguran stabilizator za region, i ohrabrenje za proevropske snage u svim našim zemljama. Istorija je pokazala da na Balkanu nikada nije bilo samoregulatornih mehanizama za preveniranje konflikata. Zato i danas zaostajemo za razvijenom Evropom. Evroatlantske integracije su po nama drugo ime za stabilnost Balkana. Vjerujem da će i Srbija na kraju krenuti tim putem.

Odnosi sa Rusijom ipak su intenzivni, mnogobrojni ruski turisti pomažu vašu ekonomiju. Na kojinačin želite da sačuvate ravnotežu između Evrope i Rusije?

Crna Gora ima dugu, vjekovnu tradiciju prijateljskih veza s Rusijom. To je zemlja koja je imala važnu ulogu u procesu obnove crnogorske nezavisnosti, što mi ne zaboravljamo. Kao jedna od ključnih svjetskih zemalja, Rusija normalno ima svoje interese. Ali i male zemlje kao što je Crna Gora imaju svoje. Mi smo odabrali za strateške pravce naše državne politike članstvo u NATO i EU. Ne protiv bilo koga, već za sebe. Mi smo odabrali vrijednosti na kojima počivaju NATO i EU. Odnosi Rusije i Zapada nikada nijesu bili jednostavni, pa nijesu ni danas. Ipak vjerujem, bez obzira koliko će to trajati, da će kriza u Ukrajini proći. Ona danas ne utiče samo na odnose Crne Gore i Rusije, već Evropske unije u cjelini, i njenih članica pojedinačno u odnosima s Moskvom. Mi smo se odredili prema ukrajinskoj krizi time što smo se do kraja priključili zajedničkoj evropskoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici. Ruski turisti su uvijek dobrodošli u Crnu Goru. I danas, jednako kao i juče. Jednako, kao i u Italiju, i druge turističke evropske zemlje. Crna Gora ni u kom slučaju ne bi željela da bude kamen spoticanja između Rusije i Evrope, Rusije i Zapada. Naprotiv.

Najveći strani investitor je Italija, prije svega u oblasti energetike. Italijanska preduzeća realizuju strateški podmorski kabal za izvoz električne energije. Luka Bar je veoma važna za Fiat. Postojala su ipak razilaženja po pitanju investiranja u termocentrale. Kako mislite da ih riješite?

Veoma cijenimo to što je Italija lider među stranim investitorima. Dobro ste primijetili, prije svega u oblasti energetike. Podmorksi kabal će biti od bitnog značaja ne samo za energetsku, već za ukupnu stabilnost. Naš je najveći interes da jačamo ekonomske i ukupne veze sa Italijom. Mi smo već donijeli odluku da uskoro počnemo gradnju drugog bloka termocentrale na sjeveru, u Pljevljima. To je inače grad koji je posjetio predsjednik Pertini prije 32. godine. Mi bismo svakako željeli da taj posao realizujemo s našim italijanskim partnerima. Ali ako oni ne vide u tome svoj interes, mi ćemo naći rješenje da taj posao radimo i bez njih. Kao što vjerujem da u svakoj varijanti, u dobroj vjeri, možemo naći rješenje za nastavka naše saradnje.

I Kina je prisutna. Da li kineska ekspanzija rizikuje da kompromituje ravnotežu u Evropi?

Prisustvo Kine i drugih partnera izvan evropskog kontinenta zavisiće prvenstveno od Evrope. Već nekoliko godina odvija se proces 16+1 – Kina i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope, među kojima su i članice EU, i zemlje aspiranti. Među njima je i Crna Gora. Mi smo počeli izgradnju prve dionice autoputa koji će povezati Luku Bar s Beogradom, i dalje s Centralnom Evropom, s kredibilnim kineskim partnerom, uz veoma povoljan finansijski aranžman. Logično je da u uslovima dugotrajne krize u Evropi postoji pojačan interes za kapitalom tamo gdje ga ima. I logično da će dolaziti investitori iz svijeta tamo gdje nema evropskog kapitala, ili interesa. Ja ne vidim opasnost po ravnotežu u Evropi od toga. Treba na to gledati s bolje strane. Kao priključak Evrope globalnim svjetskim tokovima, koji se intenzivno odvijaju i mimo evropskog kontinenta.

Za investicije je od strateškog značaja proces pristupanja Evropskoj Uniji. Otvoreno je 18. od 35.poglavlja. Kojim vremenskim slijedom vidite ulazak Crne Gore u Uniju? Kroz pet ili deset godina?

Držimo dobar tempo u pregovaračkom procesu. Vjerujem da je realno da narednog mjeseca otvorimo još 2 poglavlja. Valja napomenuti da novi pristup u politici proširenja EU počinje upravo s Crnom Gorom. Mi smo prva zemlja koja je otpočela pregovore s poglavljima vezanim za vladavinu prava – 23. i 24. Za dosadašnje nove članice to su bila poglavlja koja se posljednja otvaraju. Za nas je važniji sam proces od krajnjeg cilja. Zaista nije važno je li to pet, ili deset godina. Fokusirani smo na reforme. Nastavićemo u tom ritmu, a onda će i dinamika sigurno ići u našu korist.

Vi ste balkanska, ali i mediteranska zemlja. Pristupanjem NATO-u mislite li da proširite vašu ulogu u međunarodnim misijama u kojima ste već veoma aktivni? A što se tiče krize na Mediteranu koji je tokom ovih mjeseci postao veoma „toplo“ more?

Crna Gora je nedostajuća jadranska i mediteranska karika u lancu NATO. Mislim da nije važno kolika je karika, već koliko je čvrsta. Mi mislimo da će poziv i članstvo Crne Gore u NATO učvrstiti kredibilitet Alijanse. Ako i mali i veliki, svako prema svojim mogućnostima, vođeni zajedničkim vrijednostima, učine ono što treba da učine, svijet će biti stabilniji i bolji. Još jedna stabilna zemlja u NATO na Mediteranu pozitivna je vijest i za Mediteran. Što se međunarodnih misija tiče, Crna Gora se i danas ponaša kao da je punopravna članica NATO.

Predsjedniče Vlade, Gospodine Đukanoviću, Vi ste na čelu crnogorskih institucija već 26. godina. Vidite li svog nasljednika na horizontu?

U tom periodu, dva puta sam se samoinicijativno, nakon sticanja nezavisnosti, povlačio sa državnih funkcija. Nažalost, nakratko, jer su događaji u Crnoj Gori tako diktirali. Sad sam fokusiran na obaveze koje su pred mojom zemljom u procesu pristupanja NATO i EU. Gradimo društvo vladavine prava, nove institucije, novu državnu arhitekturu, sistem po mjeri evropskih standarda. To je bitno za svaku zemlju, posebno za male zemlje na politički trusnom Balkanu. Ako to uspijemo, daleko je manje važno ko je na vrhu političke piramide.