Početak izgradnje Južnog gasnog koridora ima značaj koji je prije dvadeset godina za svijet imao ''Ugovor stoljeća''. To je period koji nesporno svjedoči o dinamičnom prosperitetu Azerbejdžana, kazao je premijer Milo Đukanović.
„Od Memoranduma o razumijevanju u Tirani, preko prošlogodišnje Konferencije u Bakuu na kojoj je donešena odluka o realizaciji ove investicije, do današnjeg početka radova, koji čini izvjesnom budućnost gasovoda TANAP–TAP. Na njega bi se priključio Jadransko-jonski gasovod (IAP) kroz Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku. Crnoj Gori, kao i našim susjedima, i zemljama EU, otvara se potpuno nova energetska perspektiva“, rekao je Đukanović.
Ocijenio je da na zapadnom Balkanu ovi projekti daleko nadilaze energetski značaj.
„Inače, pitanje energetike prevazilazi nacionalne i državne granice. Saradnja u ovoj oblasti postaje sve važnija za ekonomsku sigurnost i ukupan razvoj država. Crna Gora je usklađena sa energetskom strategijom EU, čiji su prioriteti nesmetano snabdijevanje energijom, razvoj konukurentnog energetskog tržita, i održivi razvoj energetike. Diverzifikacija energetskih izvora jedna je od pretpostavki za dostizanje ovih ciljeva. Regionalni pristup čini izglednijim izvore finansiranja za realizaciju ovih značajnih projekata, uključujući i grantove EU“, kazao je Đukanović.
Na Berlinskoj konferenciji o Zapadnom Balkanu krajem prošlog mjeseca projekat izgradnje evropske rute za Južni gasni koridor ocijenjen je, podsjeća premijer, kao jedan od najznačajnijih za razvoj regiona.
„Za Crnu Goru gasifikacijom počinje nova era razvoja. To će značiti povoljnije uslove za nove investicije, i za otvaranje novih radnih mjesta. Nadamo se da će to osnažiti i istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju“, poručio je Đukanović.