Premijer Milo Đukanović odgovara danas u Skupštini Crne Gore na pitanja poslanika u okviru premijerskog sata. Glavna tema je ekonomija, ali i NATO, Informer, novi vlasnik KAP-a...
Đukanovića je u parlamentu, tokom premijerskog sata, poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić pitala kad će Vlada obezbijediti sredstva za primjenu izbornog zakonodavstva.
On je pojasnio da je, prema ranijim procjenama, za stvaranje preduslova za elektronsku identifikaciju birača neophodno razviti informacioni sistem i nabaviti opremu vrijednu 750 hiljada eura i obezbijediti hardversko i softversko rješenje za elektronsku identifikaciju birača na biračkim mjestima u iznosu od od 1,4 miliona eura.
Procjena Ministarstva unutrašnjih poslova je da će ukupni troškovi za realizaciju te aktivnosti biti oko 2,15 miliona eura.
Đukanović je kazao da je, na osnovu analize izvršenja budžeta u periodu januar-maj i na osnovu uvida u stanje raspoloživih sredstava u budžetskoj rezervi u budžetu za 2014, Vlada usvojila zaključke da se za implementaciju Zakona o biračkom spisku iz tekuće budžetske rezerve opredijeli 750 hiljada eura, s tim da se polovina isplati u ovoj, a polovina u narednoj godini.
Kako je saopštio, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da za Skupštinu pripremi informaciju o nemogućnosti obezbjeđivanja sredstava za implementaciju Zakona o izboru odbornika i poslanika u roku koji je propisan zakonom.
“S obzirom da u budžetskoj rezervi nema 1,4 miliona eura, koliko je orjentaciono potrebno za tu namjenu, kako bi se zajednički sagledala moguća rješenja, uključujući i prolongiranje roka za ispunjavanje ovog roka na 2015”, rekao je Đukanović.
On je pojasnio da, shodno zakonu, o koršćenju sredstava tekuće i stalne rezerve, uz prethodnu saglasnost Vlade, odlučuje Ministarstvo finansija.
“Stoga odluka Skupštine da se iz sredstava rezervi obezbijede sredstva predstavlja pokušaj ograničavanja ustavnog i zakonskog kapaciteta Vlade da vodi politiku u okviru svojih nadležnosti. Naravno, ostaje mogućnost da Skupština, iz okvira svog raspoloživog budžeta za 2014, cijeneći prioritetnost ovakvog opredjeljenja, sredstva planirana u 2014. opredijeli za ovu namjenu”, rekao je Đukanović.
On je poručio da se treba pridržavati temeljnih odrednica pravnog sistema, da se u parlamentu određjuje budžet.
“A to što nekom padne na pamet da tokom godine pravi novu potrošnju, Vlada i Ministarstvo nemaju obavezu da izlaze u susret takvi željama. Promislite na vrijeme šta je prioritetno za narednu godinu, imamo pola godine do definisanja budžeta”, rekao je Đukanović.
Andrija Popović je, u ime Kluba poslanika albanskih partija (Forca, AA), HGI i LP, pitao je premijera da li će crnogorska izvršna vlast uz neophodnu podršku sudske, u okviru sadašnjih zakonskih ovlašćenja, preduzeti snažnije poteze vezane za oduzimanje nelegalno stečene imovine.
"Smatrate li da je vrijeme za donošenje zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, s obzirom na to da je izvjestan broj ljudi u Crnoj Cori došao do ogromne imovine na nezakonit način", navodi se u pitanju Popovića.
Đukanović je kazao da su akcionim planovima za poglavlja 23 i 24, koji su najvažniji strateški dokumenti u oblasti vladavine prava, u dijelu represije, korupcije i brobe protiv organzovanog kriminala predviđene konkretne mjere za unaprjeđenje normativnog i institucionalnog okvira u oblasti oduzimanja imovine.
On je najavio da je donošenje zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom planirano za oktobar.
Đukanović je naveo da je radna grupa, koju je formirao ministar pravde, pripremila radnu verziju zakona, koja će srednom jula biti dorađena u sklopu sugestija eksperata Evropske komisije.
Prema njegovim rijelima, Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom obuhvatiće materijalne i procesne odredbe oduzimanja imovine kao i satarnje i upravljanje oduzetom imovinom.
“Izrada tog zakona vrši se uporedo sa izmjenama zakona o krivičnom postupku, kao i onom o državnom i specijalnom državnom tužilaštvu kako bi se na sveobuhvatan način riješilo to pitanje”, rekao je Đukanović.
On je najavio da će se u međuvremenu osnažiti kapaciteti Uprave za imovinu, dok će se 2015.godine formirati nezavistan organ koji će upravljati privremeno oduzetom imovinom.
“Unapređenje normativnog, administartivnog i institucionalnog okvira rezultiralo je aktuelnim predmetima privremenog i trajnog oduzimanja imovine čija vrijednos prelaz 44 miliona eura. Iako imamo značajne rezultate, moramo dalje unaprjeđivati administartivne, zakonodavne kapacitete i institucije i nastaviti da našim postupanjem šaljemo poruku da država imammehanizama da spriječi i sankcioniše i da se efikasno suprostavi kriminalu i korupciji”, poručio je Đukanović.
Popović je citirao njemačku poslovicu koja kaže da se “vješaju mali lopovi, a pred velikim se skidaju šeširi”, navodeći da se u Crnoj Gori ljudi kažnjavaju za sitnije prekršaje, dok “prolaze oni koji su uzeli desetine miliona na sumnjiv način”.
On je, takođe, kazao da odluku NATO-a da ne uputi poziv Crnoj Gori za članstvo ove godine ne treba shvatati tragično, navodeći da je državi prvi put dat konkretan rok od godinu da sprovede tražene reforme.
“NATO nam je, sportski rečeno, kazao da smo na ovoj utakmci dobili penal, i da na drugoj strani neće biti golmana, vi šutirate, ako promašite gol jedina odgovornost može ležati jedino na Vladi”, kazao je Popović.
Đukanović je rekao da nema nikakve sumnje i da je svakom jasno da su razlozi koji su opredjeljivali dinamiku daljeg prioširenja NATO-a u geoplitiičkoj sferi i tijesno su povezani sa pitanjima na koje Crna Gora ne može presudno uticati.
On je kazao da je potrebu za komentarom osjetio da, kako je kazao, ne uzme maha pomalo tradicionalan pristup u Crnoj Gori, da sve što ne ostvarimo onda kad smo naumili, tog trena i u punoj mjeri, smatramo neuspjehom.
“Crna Gora je razlog zbog čega je NATO potvrdio politiku otvorenih vrata i na ovom samitu, a ne nijedna druga država. Napredak Crne Gore na tom putu je bio dovoljan razlog da NATO kaže da ostavlja otvorena vrata i da o tom pitanju razgovara na ministarstkom sastanku i na NATO samitu”, rekao je Đukanović.
Prema riječima Đukanovića, to bi svaka država, a ne Crna Gora ovolika kolika je, sa osam godina staža nezavisnosti, morala smatrati svojim uspjehom.
“Ono što je danas izvjesno, Crna Gora neće čekati sledeći samit, da će u periodu ne dužem od godinu, ako budemo radili makar onoliko odgovorno kao sada, a ubijeđen sam da iz godine u godinu radimo profesionalnije i odgovornije, biti u prilici da ispuni prvi strateški cilj u periodu ne dužem od godinu”, kazao je Đukanović.
To je, smatra on, veliki uspjeh državne politike Crne Gore.
Đukanović je poručio da vladavina prava ostaje jedna od najvažnijih pretpostavki za ostvarivanje ključnih ciljeva Crne Gore, ali i za unaprjeđenje života ljudi, i za uspješnije animiranje stranih investicija.
On je rekao da vjeruje da će napori države na tom planu dovesti do daljeg napretka na putu evropskih i evroatlantskih integracija.
Đukanović je novinarima, nakon premijerskog sata, kazao da je Crna Gora ostvarila veliki uspjeh na planu realizacije politika koje su je kvalifikovale da napravi presudno važan korak na putu pune integracije u NATO.
“Odluku ministara zemalja članica NATO-a razumijem, najobjektivnije gledano, kao važnu satisfakciju za ogromne napore koje je Crna Gora učinila na planu realizacije obaveza iz četiri prioritetane politike u agendi naše NATO integracije”, dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, svaku odluku je moguće posmatrati iz različitih uglova.
“Okolnost da je NATO na ministarskom sastanku, uoči Samita, potvrdio svoju politiku otvorenosti samo zbog jedne države koja u ovom trenutku konkuriše za članstvo, a to je Crna Gora”, naveo je Đukanović.
Kako je naveo, svi bi više voljeli da je poziv pripremeljen već sada i da izvjesno bude upućen Crnoj Gori sa Samita.
“Ali, rekao bih da okolnost da Crna Gora neće čekati sledeći Samit, i da je NATO sebi oročio na rok od godinu da će valorizovati ono što Crna Gora bude radila u međuvremenu. Crna Gora ima sve uslove da u 2015. godini, sa nepunih devet godina od nezavisnosti, postane članica NATO-a. Ako je to neuspjeh, onda sam spreman da za njega odgovaram, ja ga smatram uspjehom”, poručio je Đukanović.
Na pitanje kako kometariše to što ga je opozicija pozvala da podnese ostavku, jer, kako su saopštili, nije na adekvatan način vodio politiku evroatlantskih integracija, Đukanović je rekao da bi bio jako srećan kad bi to značilo da je opozicija stvarno u žalosti zbog čega Crna Gora nije dobila poziv za NATO ove godine.
“Podsjetiću vas da je opozicija, ne samo parlamentarna, tokom svih ovih prethodnih mjeseci i godina napora ovih vlasti, učinila sve da Crna Gora ne ostvari nijedan od svojih ciljeva. Crna Gora je danas bliže članstvu u NATO nego što je bila juče ili što je bila prije nekoliko mjeseci. Zbog toga kritiku opozicije na ovu temu smatram licemjernom i neodrživom", rekao je on.
Upitan je da li je DPS spreman da prihvati uslov koji je najavljen, a to je poništenje predaje Kombinata Aluminijuma Podgorica, Đukanović je rekao da nije nijedan od uslova do sad vidio.
“Koliko sam u toku, od ljudi koji učestvuju u tim pregovorima u ime DPS-a, te uslove nijesu ni oni vidjeli. Za sada govorimo o nečemu što kao uslove pregovoa postavlja štampa”, rekao je Đukanović.