Ovo je tekst koji će ponovo uzburkati javnost.
Mnogo prašine podiglo se posle žreba za evropske kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine. Razlog je bio taj što je reprezentacija takozvanog "Kosova" bila izvučena u grupu sa čak tri selekcije čije zemlje ne priznaju južnu srpsku pokrajinu kao samostalnu državu.
To su Grčka, Gruzija i Španija, a mnogo priče bilo je upravo oko Španaca i njihovog slučaja sa Katalonijom i Baskijom, od kojih ova druga želi svoju reprezentaciju. Sada je u španskim medijima osvanula propagandna priča o reprezentaciji "Kosova".
U tekstu pod naslovom "Kosovo: tim koji nema igrače rođene u nepriznatoj zemlji", španska "Marka" se bavi jednim od protivnika Španije na putu ka Mundijalu.
Naravno, kada je "Kosovo" u pitanju, u tekstu ima i mnogo politike, a nalaze se i izjave igrača koji nastupaju za selekciju nepriznate države koja je članica FIFA i UEFA od 2016. godine.
"Nijedan igrač u timu "Kosova" nije bio rođen u svojoj zemlji. Bar ne u zemlji koja je proglasila svoju nezavisnost 17. februara 2008. godine. Dobar deo igrača je svet ugledao u egzilu, u Švajcarskoj ili Švedskoj. Ostali su na ovaj svet došli u "kosovskim" gradovima, ali kada je ta teritorija pripadala Srbiji ili Jugoslaviji. Moraćemo da sačekamo još nekoliko godina dok ova selekcija ne dobije prvog igrača rođenog u samostalnom Kosovu", stoji u uvodu u kontroverzni tekst "Marke":
Iako zvanični Madrid i dalje ne priznaje "Kosovo" kao samostalnu zemlju, u tekstu španskog lista se retko gde može naslutiti da je to slučaj.
"Kosovo zvuči kao rat, egzil i smrt. Već vekovima. Od 15. juna 1389. godine (Španci koriste datum starog kalendara, prim. aut), Otomansko carstvo je slomilo srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića. Srbi su postali vazali sultana Murata. Danas, Srbija slavi svoj nacionalni praznik na dan tog poraza, koji je bio početak osinjaka koji nikada nije prestao da bude globalna opasnost", pišu Španci.
U nastavku teksta se govori o pričama reprezentativaca "Kosova".
Jedna takva je priča Vedata Murićija, igrača rođenog u Prizrenu 1994. godine.
"Prve četiri godine znao je samo za buku kalašnjikova ili rakete i za krike očaja. Po 50 ljudi spavalo je jednom lokalu na kutijama od flaša. Njegova ishrana bili su samo hleb i luk. On se seća srpskih trupa kako dolaze u njegovu kuću i daju njegovoj porodici dva sata da pobegnu pre nego što "izbrišu" celu populaciju", pišu Španci kao da su bili tamo.
"Alah nas je štitio", priča Murići dok se seća koliko je bio blizu granice sa Albanijom.
Tu je i priča Milota Rašice, fudbalera rođenog u Vučitrnu - ili Vuštri, na albanskom jeziku, kako se i naziva ovaj grad u tekstu. Za njega se navodi da je odrastao u Kosovskoj Mitrovici sve dok ga Vitese nije otkrio i pružio mu priliku za početak karijere.
U nastavku teksta se više pažnje posvećuje putu reprezentacije "Kosova" od 2016. godine kada su ih UEFA i FIFA suprotno svojim statutima prihvatili u članstvo i navode kako se prva selekcija "Kosova" okupljala.
Pominje se i famozni meč Srbije i Švajcarske sa SP 2018. kada su Granit Džaka i Džerdan Šaćiri provocirali srpske igrače simbolom albanskog orla...