Juče je pred američkim Senatom održano saslušanje bivše zaposlene u kompaniji Facebook, vezano za štetan uticaj koji ova kompanija ima na društvo, a posebno djecu.
Frances Haugen juče je više od tri sata davala izjavu pred američkim senatorima, povodom optužbi na račun svoje bivše kompanije koju je napustila prije nekoliko mjeseci. Ona je još jednom naglasila da je kompaniji Facebook bitniji profit od ljudi.
Profit, pa deset praznih mjesta, pa opet profit
Na saslušanju smo mogli da čujemo da je Facebook bio savršeno svjestan da usmjerava mlade korisnike ka neprimjerenom sadržaju, ali da nisu uradili ništa da to spriječe. Jedan od problema, prema riječima Frances Haugen je i činjenica da Facebook nema dovoljno zaposlenih da održava cijelu platformu bezbjednom, ali i da su bukvalno potpirivali etničko nasilje u državama u razvoju. Sve zarad profita.
Dokazi za tvrdnje
Za svaku svoju tvrdnju, bivša zaposlena u kompaniji Facebook imala je dokaze, pa senatori na ove optužbe nisu gledali kao na priču, već kao činjenice. Frances je izjavila da su ljudi u kompaniji Facebook znali da Instagram ima loš uticaj na zdravlje tinejdžera, kao i da je novi News Feed – centralni dio interakcije korisnika napravljen tako da se napravi polarizacija i podjela korisnika.
Prema dokumentima koje je pokazala Haugen, Instagram je namjerno tinejdžere navodio ka sadržaju koji promoviše anoreksiju. Algoritam je veoma brzo i smisleno odvlačio djecu od bezazlenog sadržaja kao što su zdravi recepti navodeći ih na materijal koji promoviše anoreksiju, što je posebno loše po mentalno zdravlje djece.
Haugen je otvorila svoje svjedočenje izjavom: “Ja sam ovdje danas jer vjerujem da Facebook proizvodi škode djeci, promovišu podjelu i slabe našu demokratiju. Lideri kompanije znaju kako da učine Facebook i Instagram bezbjednijim, ali ne žele da naprave potrebne promjene jer moraju da stavljaju svoj astronomski profit ispred ljudi”. Prošle godine Facebook je prijavio profit veći od 29 milijardi dolara.
3,5 miliona aktivnih korisnika mjesečno
“Kada su u ponedeljak Facebook platforme prestale da rade, više od šest sati Facebook nije bio korišćen da pravi sve veće podele, destabilizuje demokratiju i čini da se devojčice i žene osećaju loše zbog svog izgleda”, poručila je Haugen.
Ona je dodala da Facebook pravi svjesne izbore koji krše ljudska prava i da bi ih zbog toga treba tretirati kao industriju duvana. Da podsjetimo, industrija duvana u SAD je dobila ogromne sankcije kada je otkriveno da su krili informacije o štetnosti svojih proizvoda. Slično se desilo i kada je cijela industrija automobila morala da ubaci bezbjednosne pojaseve ili kada su vladine agencije podnijele prijave protiv firmi koje se bave opijatima.
Algoritmi su problem
Kako algoritmi oblikuju sadržaj koji se servira korisnicima, Haugen je molila zakonodavstvo da natjeraju Facebook da bude transparentniji. “Osnovni problem je u tome što niko ne može da razumije Facebook algoritme bolje nego Facebook, jer samo oni znaju šta se dešava ispod haube”. Ona je dodala da nema potrebe za drakonskim mjerama, ali je potrebno uvesti razumne standarde i pravila kako korisnici ne bi trpjeli, kako ne bi bilo ilegalnog sadržaja, kako bi se zaštitili podaci, pratili sistemi algoritama i mnogo toga.
Instagram je kao duvan
Ono što je posebno pogodilo Haugen je uticaj Instagram platforme na djecu. Ona je uporedila Instagram sa duvanom, jer su tinejdžeri grupa koja nema dovoljno dobro razvijenu samo-regulaciju i vrlo je podložna uticajima, posebno štetnim. Pored toga, sa sadržajem koji promoviše anoreksiju, za koju desetinu godina ćemo vidjeti žene u svojim šezdesetim godinama koje hodaju sa krhkim kostima, zbog sadržaja koji promoviše anoreksiju, a koji im se svakodnevno servira na Facebook plaftormama.
The buck stops with him
Haugen je dodala da Facebook namjerno cilja tinejdžere i djecu već od osam godina preko Messenger Kids aplikacije. Po dokumentima koje je priložila vide se bilješke sa sastanka na kojima je Cukerberg birao metrike koje Facebook definiše kao “smislene socijalne interakcije” umjesto promjena koje bi značajno smanjile pogrešne informacije, govor mržnje i drugi podstrekivački sadržaj.
S obzirom na to da cio poslovni model kompanije zavisi od metrike, Facebook želi da ljudi provode što više vremena na mreži kako bi bili primamljiviji oglašivačima. Haugen je upitana od strane komisije koja je odgovornost Cukerberga, Haugen je odgovorila: “The buck stops with him”, što je izraz koji znači da vaša odgovornost ne smije da se prenese na drugog, odnosno da je Cukerberg direktno odgovoran za način na koji FB posluje.
Konkretan primjer koji je Haugen navela je Etiopija u kojoj “Facebook bukvalno potpiruje etničko nasilje”, jer koriste činjenicu da ne postoje ograničenja za poslovanje van SAD.
Posledice
Po svemu sudeći, svjedočenje Frances Haugen će direktno i posredno izvršiti pritisak na donosioce zakona da probaju da uvedu regulative za tehnološke kompanije. Čak je i jedan od senatora, Ed Marki tokom saslušanja rekao: “Ovo je moja poruka za Marka Cukerberga: tvom vremenu narušavanja naše privatnosti, promocije toksičnog sadržaja i lošeg uticaja na djecu i tinejdžere je došao kraj. Kongres će preuzeti konkretne akcije i nećemo više dozvoljavati vašoj kompaniji da naudi našoj djeci, familijama i demokratiji.”
Advokati Frances Haugen su podnijeli bar osam žalbi kod finansijskih institucija, optužujući Facebook da ozbiljno obmanjuje investitore po pitanju bezbjednosti i veličini svoje publike.
Sa druge strane, Cukerberg je u blog postu odgovorio da je u sredini ovih optužbi ideja da oni prioritetizuju profit u odnosu na bezbjednost i dobrobit svojih korisnika, koja nije tačna. On je takođe rekao da su interna istraživanja na koje se Haugen poziva pogrešno protumačena, posebno ona koja se odnose na efekte Instagrama na mlade ljude.
U izjavi Lene Pič, Facebook direktora komunikacija ona kaže da se ne slaže sa njenim tumačenjem mnogih stvari o kojima je svjedočila, ali da se slaže oko jedne stvari; pravo je vrijeme da se naprave standardna pravila za internet. Prošlo je 25 godina otkad su pravila ponašanja na Internetu ažurirana, i umjesto da se očekuje od predstavnika industrije da pravi odluke koje se tiču društva, vrijeme je da se Kongres umiješa i da se donesu prava zakonska akta koja će se sprovoditi.