Kao da pandemija nije dovoljno obogaljila globalni lanac nabavke, cijene rijetkih metala su počele da rastu, dodatno opterećujući ionako visoke cijene elektronike.
Cijene rijetkih metala skočile su prilično u poslednjih godinu dana, što za posledicu ima rast cijene potrošačke elektronike za krajnjeg kupca. U međuvremenu, SAD i Kina nastavljaju trgovinski rat, bez diplomatskog rješenja koje bi nešto promijenilo, na vidiku.
Rast cijena elektronskih komponenata u poslednjih godinu dana pogodio je sve, od tranzistora i kondenzatora do naprednih čipova koji pokreću tablete, telefone, računare, automobile i mnogo toga.
Rast cijene rijetkih metala
Prema izvještaju čuvenog portala Nikkei Asia, kraj globalne krize se još uvijek ne nazire. Proizvođači elektronskih komponenata sada imaju dodatni problem – rast cijena rijetkih metala neophodnih za njihovu proizvodnju. Da stvar bude gora, trend rasta ovih cijena nema tendenciju skorijeg zaustavljanja.
Glavni razlog rasta cijene rijetkih metala je trgovinski rat koji već neko vrijeme traje između SAD i Kine. Trgovinski rat najviše utiče na isporuke nekih ključnih sastojaka potrebnih za većinu elektronike.
Litijum, holmijum, neodimijum i ostali -IJUMI
Litijum se koristi u baterijama, nuklearnoj energiji i svemirskoj opremi. Sa porastom tražnje i popularnošću ovih grana industrije, pa je cijena porasla i do 150% u odnosu na septembar 2020. Godine. Pored litijuma, i cijena holmijum, koji se najviše koristi u nuklearnim reaktorima a je duplirana u istom vremenskom periodu, i bilježi konstantni rast. Pored nuklearnih reaktora, holmijum se koristi u pravljenju jakih magneta i specijalnih legura za senzore i aktuatore. Tu su i neodimijum i paseodimijum potrebni za proizvodnju jakih magneta koji su ključni djelovi zvučnika, motora, vetroturbina i mnogo drugih stvari. Pomenuta dva metala porasla su preko 73% u poslednjih godinu dana.
Pored jako rijetkih metala, cijene plemenitih metala i drugih elemenata kao što su bakar, kalaj, aluminijum, kobalt i terbium oksid su porasli u rasponu od 40 do preko 80%. Ovi elementi se najviše koriste u procesu pakovanja čipova, montiranja i povezivanja električnih komponenata na štampanim pločama, kod mehaničkih djelova, metalnih kućišta i drugo.
Iako ovo možda nije bilo poznato širokoj publici, sada će im posebno biti interesantno, jer će skok cijena svih ovih elemenata učiniti proizvodne cijene višim, a zna se ko u tim slučajevima plaća razliku – krajnji kupac. Pa ne mislite valjda da će proizvođač da smanji svoju zaradu?
Dodajte tome i globalnu elektrifikaciju svega oko nas, sa naglaskom na zelenu energiju i obnovljive izvore, sa auto industrijom koja je u procesu značajne transformacije, i jasno vam je da je opterećenje na globalni lanac nabavke i isporuke sve veći, a kašnjenja sve duža.
Manjak kontejnera
Veći problem koji polako, ali sigurno raste, a koji je takođe direktna posledica pomenutog trgovinskog rata je gomilanje teretnih brodova koji čekaju pristup preopterećenim lukama, najviše u Kini i SAD. U Evropi se na to nadovezuje manjak vozača kamiona koji bi dalje razvozili tu robu do svojih destinacija, pa je rasterećivanje luka sve teži proces. Dodajte na to i da su mnoge luke i dalje zatvorene usled pandemije i jasno vam je da je u pitanju dugoročni problem koji mora da se rješava. Uostalom, sjetite se broda koji je u martu ove godine blokirao Suecki kanal, i količinu problema koje je u tom procesu napravio.
Problemi globalnog lanca nabavke dodatno su opteretili transportnu prekookeansku industriju koja je počela da puca po šavovima zbog velikog opterećenja. U ovakvim trenucima postalo je bolno jasno koliko je ova industrija bitna za funkcionisanje cijelog svijeta. Treba li reći više od toga da su velike kompanije kao što u IKEA i Wallmart počele da kupuju svoje kontejnere i iznajmljuju brodove, kako bi donekle smanjili kašnjenja koja postoje.
Pored IKEA namještaja, u velikom broju tih kontejnera nalazi se elektronika koja mora da pronađe pravi put do svog cilja, pa sve i da se industrija elektronike sutra popravi, problem sa dostavom robe od tačke A do tačke B sa okeanom između predstavlja problem koji uzrokuje kašnjenje. Kašnjenje uzrokuje povećanu tražnju, a povećana tražnja veću cijenu. Pogodite ko plaća razliku u cijeni? Je l imate ogledalo u blizini?
Kina i SAD
Sa preko 55% globalne proizvodnje rijetkih metala i oko 85% procesa njihovog rafinisanja, Kina je ključni igrač ove utakmice. U junu mjesecu ove godine, američki predsjednik Džo Bajden je osudio strožu izvoznu kontrolu koju je uveo Peking, i kao odgovor predloženo je da SAD poveća svoj kapacitet proizvodnje retkih metala i smanji zavisnost od Kine. Ironično, jedan od većih dioničara američke kompanije MP Minerals, koja rudari rijetke metale u Kaliforniji je kineski gigant Shenghe Resources koji se bavi istim poslom u svojoj matičnoj zemlji.
Kako bi pojačala proizvodnju rijetkih metala, vlada SAD je ponudila milione u donacijama za kompanije koje se bave rudarenjem, kako bi proširili svoje djelatnosti. Opet ironično, najveći dio koncentrata rude koja se iskopa u SAD, koji iznosi oko 50.000 tona godišnje, i dalje mora da se šalje u Kinu na finalnu obradu. Sa druge strane, Kina već neko vrijeme koristi kriptovalute da ispumpava novac iz SAD.
Prenos troškova na kupca
Mnogi dobavljači iz Kine koji imaju ugovore sa kompanijama kao što su Apple, Amazon, Dell, Facebook, Logitech i Sennheiser imaju manje zarade kao direktnu posledicu trenutne situacije. Kada kažemo manjak govorimo da su zarade pale ispod industrijskog standarda od 20%. Neki od njih su uspješno odolijevali razlici, ali se čini da će uskoro rast troškova biti prebačen direktno na kupca, povećanjem krajnjih cijena svega što u sebi ima elektroniku i baterije.