Skriveni sloj pijeska i gline ispod Grenlanda deluje kao lubrikant za glečere i čini led znatno nestabilnijim nego što se ranije vjerovalo, tvrde naučnici.
Naučnici su otkrili skrivenu geološku slabost ispod grenlandskog ledenog pokrivača koja bi mogla da ubrza njegov kolaps i dodatno zakomplikuje američke ambicije na Arktiku.
Novo istraživanje Grenlanda otkrilo je skriveni sloj sedimenta, sastavljen od meke zemlje i pijeska, koji se nalazi ispod ledenog pokrivača. Taj sloj je na nekim mjestima debeo i do 200 metara, a lokalno čak i do 300 metara, što ga čini ključnim faktorom u ponašanju glečera.
Prema istraživanju sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, ovaj sediment djeluje kao prirodni lubrikant. Smanjuje trenje između leda i podloge, omogućava brže klizanje glečera ka okeanu i znatno ubrzava gubitak mase.
Sedimenti nisu ravnomerno raspoređeni ispod Grenlanda. Najdeblji slojevi nalaze se u toplijim i vlažnijim zonama gdje se led topi odozdo, dok su u hladnijim područjima tanji ili potpuno odsutni. To objašnjava zašto se pojedini djelovi ledenog pokrivača raspadaju znatno brže nego što su naučnici ranije očekivali.
"Ako više otopljene vode dospe do dna, ovi sedimenti mogu dodatno da smanje čvrstoću, ubrzaju tok leda i povećaju gubitak leda u okeanu. To znači da bi neke regije Grenlanda mogle biti osjetljivije na klimatske promjene nego što pretpostavljaju trenutni modeli", rekao je Jan Jang, glavni autor studije i geofizičar sa Scripps Institution of Oceanography.
Studija, objavljena u časopisu Geology, zasniva se na analizi seizmičkih podataka prikupljenih sa 373 mjerne stanice širom Grenlanda tokom poslednje dvije decenije.
Signali su se znatno sporije širili kroz mekani sloj, što je jasno ukazivalo na prisustvo sedimenata, a ne tvrde stijene ispod leda. Ovakav pristup omogućio je naučnicima da prvi put precizno mapiraju strukturu podloge ispod ogromnog ledenog pokrivača.
"Bezbjednost obalnih zajednica zavisi od preciznih prognoza, a znati da li je podloga tvrda stena ili mekani sediment ključno je za poboljšanje predviđanja porasta nivoa mora", istakao je Jang, a prenosi Večernji list.
Otkriće dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp intenzivno pritiska Dansku i Grenland zbog preuzimanja kontrole nad ostrvom. Kao razlozi se navode strateški položaj u Arktiku, sprječavanje ruskog i kineskog uticaja i pristup bogatim prirodnim resursima.
Međutim, sedimentni sloj ispod Grenlanda predstavlja ozbiljnu prepreku za rudarenje i eksploataciju resursa. Bušenje kroz stotine metara meke gline i pijeska dovodi do oštećenja opreme, usporavanja radova i ogromnog povećanja troškova.
Studije iz 2022. godine, objavljene u časopisu The Cryosphere, kao i istraživanja iz 2024. u Annals of Glaciology, pokazale su da stabilno bušenje zahtijeva smrznutu stijenu.
Dodatni problem predstavlja sve veći broj ledenih bregova koji se odvajaju i ulaze u obližnje vode, ugrožavajući potencijalne offshore naftne platforme. Ekstremna izolovanost Grenlanda i gotovo nepostojeća infrastruktura dodatno komplikuju svaku ozbiljniju operaciju.
Trampova administracija tvrdi da je potpuna kontrola nad Grenlandom neophodna kako bi se spriječilo da Rusija i Kina koriste ostrvo kao "granični prelaz" u eventualnoj prijetnji Severnoj Americi.
Izvor:nova