Ogromna paleta sa baterijama izbačena sa Međunarodne svemirske stanice nekontrolisano je letjela ka Zemlji, a kako njime niko, ni na koji način nije upravljao, bilo je veoma teško predvidjeti gdje bi djelovi baterija mogli da završe
Potrošene baterije teške 2,6 tona, izbačene još 11. januara 2021. godine sa Međunarodne svemirske stance, posljednjih dana su se zaputile ka Zemlji i time podstakle zabrinutost da bi, u slučaju da na nju padnu, mogle, prije svega, da izazovu štetno dejstvo po atmosferu i životnu sredinu.
Paleta na koju je zapakovano ukupno devet velikih baterija, u trenutku ispuštanja je bila najmasivniji objekat ikada izbačen u Svemir sa jedne svemirske stanice.
U scenariju potencijalnog "baterijskog armagedona", stručnjaci su predviđali da bi paleta baterija dimenzija jednog većeg putničkog automobila trebalo je da uđe u Zemljinu atmosferu, pri čemu bi dobar dio njih mogao da završi na Zemlji.
Primijećene na pet kontinenata
Njeno nadletanje gotovo je podiglo uzbunu u njemačkoj Saveznoj kancelariji za civilnu zaštitu i pomoć u slučaju katastrofa, koja je odmah, pošto je nadlijetanje baterija primijećeno, upozorila da bi nihovi djelovi mogli nekontrolisano da počnu da padaju iznad teritorije Njemačke. Civilna zaštita je objavila i mapu koja prikazuje moguće tragove ulaska baterija u atmosferu.
Satelitski snimci pokazuju da je ogromni paket baterija pod nazivom Exposed Pallet 9 (EP9) primijećen i dok je prolazio iznad teritorije Holandije. A osim većeg dijela Evrope, baterije su preletjele i preko teritorija zemalja Južne Amerike, sjevernoistočne Afrike, Srednjeg istoka, Južne i Jugositočne Azije i Australije, ostavljajući tako prostora za spekulacije o mjestu na kome bi njihovi djelovi mogli da završe.
Ogromno pakovanje baterija imalo je "prirodnu putanju" pada, što znači da je letjelo nekontrolisano i njime ni na koji način nije upravljano sa Zemlje. Upravo zbog toga, veoma je teško bilo predvidjeti gdje bi paket mogao da se raspadne i gdje bi djelovi baterija mogli da završe.
Ispuštene štetne hemikalije, opasnosti nema
Ipak, i pored zvaničnih upozorenja, stručnjaci su naveli da postoji vrlo mala vjerovatnoća da bi djelovi baterija koji bi pali na zemlju, bili dovoljno veliki da bi mogli da izazovu neku veću štetu.
Inače, riječ je o starim nikl-vodiničnim baterijama, koje su zamijenjene novim litijum-jonskim, koje je japanska svemirska letjelica HTV-9 na MSS isporučila 20. maja 2020. godine. Izbacivanje nepotrebne iskorišćene opreme sa svemirske stanice u Zemljinu orbitu uobičajan je način na koji se astronauti koji na njoj borave rješavaju viška bespotrebnih stvari, koje obično izgore u zemljinoj atmosferi.
Baterije su, međutim, nakon ulaska u atmosferu, počele da gore, ispuštajući u vazduh veoma štetne hemikalije, kao što su olovo i litijum. Ipak, opasan uticaj njihovog dospijevanja u vazduh se ispostavio kao minimalan, zahvaljujući širini atmosfere.
I pored toga što su baterije potpuno sagorjele, i što njihovi djelovi nijesu završili na Zemlji, stručnjaci značaj ovog događaja ocijenili kao još jedan primjer koji naglašava važnost potrebe za odgovornim upravljanjem otpadom u svemirskim misijama.