Skoro 40 odsto radnih mjesta širom svijeta moglo bi biti pogođeno porastom upotrebe vještačke inteligencije (AI), trendom koji će vjerovatno produbiti nejednakost, prema Međunarodnom monetarnom fondu.
U nedeljnom postu na blogu, šefica MMF-a Kristalina Georgieva pozvala je vlade da uspostave mreže socijalne zaštite i ponude programe prekvalifikacije kako bi se suprotstavili uticaju vještačke inteligencije.
"U većini scenarija, vještačka inteligencija će vjerovatno pogoršati ukupnu nejednakost, što je zabrinjavajući trend kojim kreatori politike moraju proaktivno da se pozabave kako bi spriječili da tehnologija dalje podstiče društvene tenzije", napisala je ona uoči Svjetskog ekonomskog foruma (VEF) u Davosu, u Švajcarskoj, gdje će ova tema biti visoko na dnevnom redu.
Skijaški centar Davos je već bio prepun reclama koje se tiču vještačke inteligencije i brendiranja dok je samit počeo u ponedeljak.
Sem Altman, izvršni direktor kompanije OpenAI, osnivač ChatGPT-a i njegov najveći podržavalac — izvršni direktor Majkrosofta Satia Nadela — govoriće na događaju kasnije ove nedelje u okviru programa koji uključuje debatu u utorak na temu "Generativna AI: Parna mašina četvrte industrijske revolucije?"
Kako vještačka inteligencija nastavlja da se prilagođava za potrebe većeg broja radnika i kompanija, očekuje se da će pomoći i naštetiti ljudskoj radnoj snazi, napomenula je Georgieva u svom blogu.
Ponavljajući prethodna upozorenja drugih stručnjaka, Georgieva je rekla da se očekuje da će se efekti osetiti dublje u razvijenim ekonomijama nego u zemljama u razvoju, dijelom zato što se smatra da su zaposleni u kompanijama u većoj opasnosti od fizičkih radnika.
Neko će imati koristi, a nekoga će zamijeniti
U razvijenijim ekonomijama, na primjer, čak 60 odsto radnih mjesta može biti pod uticajem vještačke inteligencije. Približno polovina njih može imati koristi od toga kako vještačka inteligencija promoviše veću produktivnost, rekla je ona.
"Za drugu polovinu, vještačka inteligencija može da izvršava ključne zadatke koje trenutno obavljaju ljudi, što bi moglo da smanji potražnju za radnom snagom, a što bi dovelo do nižih plata i smanjenog zapošljavanja", napisala je Georgieva, citirajući analizu MMF-a.
"U najekstremnijim slučajevima, neki od ovih poslova mogu nestati".
U zemljama u razvoju i onima gdje ljudi imaju niže prihode, očekuje se da će vještačka inteligencija uticati na 40 odsto, odnosno 26 odsto radnih mjesta. Tržišta u razvoju se odnose na mjesta kao što su Indija i Brazil sa održivim ekonomskim rastom, dok se zemlje sa niskim dohotkom odnose na ekonomije u razvoju sa dohotkom po glavi stanovnika koji spada u određeni nivo, kao što su Burundi i Sijera Leone.
"Mnoge od ovih zemalja nemaju infrastrukturu ili kvalifikovanu radnu snagu da iskoriste prednosti vještačke inteligencije, što povećava rizik da bi tehnologija vremenom mogla da pogorša nejednakost", primijetila je Georgieva.
Ona je upozorila da bi upotreba vještačke inteligencije mogla povećati šanse za društvene nemire, posebno ako mlađi, manje iskusni radnici prigrabe tehnologiju kao način da pomognu u poboljšanju svog učinka, dok se stariji radnici bore da održe korak.
Tema na Svjetskom ekonomskom forumu
Vještačka inteligencija je postala vruća tema na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošle godine kada je ChatGPT osvojio svijet. Senzacija za ćaskanje, koju pokreće generativna vještačka inteligencija, pokrenula je razgovore o tome kako bi mogla da promeni način na koji ljudi rade širom svijeta zbog svoje sposobnosti da pišu eseje, govore, pesme i još mnogo toga.
Od tada, nadogradnje tehnologije proširile su upotrebu četbota i sistema, čineći ih popularnijima i podsticajući ogromna ulaganja.
Neke tehnološke kompanije su već direktno ukazale na vještačku inteligenciju kao razlog zašto preispituju nivoe osoblja.
Iako se radna mjesta mogu promijeniti, široko rasprostranjeno usvajanje vještačke inteligencije bi na kraju moglo da poveća produktivnost rada, ali i globalni BDP za sedam odsto godišnje u periodu od deset godina, prema procjeni ekonomista Goldman Saksa iz marta 2023.
Georgieva je u svom postu na blogu takođe navela mogućnosti za povećanje proizvodnje i prihoda širom svijeta uz korišćenje vještačke inteligencije.
"Vještačka inteligencija će transformisati globalnu ekonomiju. Hajde da se pobrinemo da to bude od koristi čovječanstvu", napisala je ona.