Procjenjuje se i da do 2120. većina komunikacionih procesa na Zemlji neće biti biološka, jer dok je biosfera relativno stabilna tokom vremena, naši digitalni podaci rastu eksponencijalnom brzinom.
Na život na Zemlji se može gledati i kao na veličanstveni spoj podataka, od pjevanja ptica u dvorištu do hemijske razmjene šumskog drveća, razmjena informacija između živih bića je suštinski dio njihovog postojanja i evolucije. Ljudi su takođe dio te „igre“ sa razgovorima uz jutarnju kafu, naslovima u novinama, Tik-tok video snimcima.
Trenutno su podaci koji potiču od ljudi samo jedan dio žive razmjene podataka na Zemlji, ali bi uskoro mogli postati dominantni. Ako isto važi za sve napredne civilizacije, to bi moglo uticati na našu potragu za vanzemaljskim životom, piše RTS.
Iako bi bilo skoro nemoguće dobiti preciznu mjeru brzine razmjene podataka između zemaljskih organizama, može da se proba bar sa procjenom.
Jedan od načina da se to uradi je da se pogleda broj živih organizama i njihova razmjena podataka. Na osnovu nekoliko studija, došlo se podatka da biosfera Zemlje razmjenjuje oko 1024 bita informacija svake sekunde.
Nasuprot tome, tehnosferu, ili zbir digitalnih informacija koje razmenjuju ljudi, je malo lakše procijeniti. Na osnovu internet razmjene podataka, ta brzina je oko 1015 bita u sekundi, što je milijarditi dio brzine biosfere.
Procjenjuje se da do 2120. većina komunikacionih procesa na Zemlji neće biti biološka.
Dok je biosfera relativno stabilna tokom vremena, naši digitalni podaci rastu eksponencijalnom brzinom. Ako naša tehnosfera nastavi da se širi istorijskim tempom, ona će prestići biosferu za manje od jednog vijeka.
Kakve to veze ima sa vanzemaljskim civilizacijama?
Podaci se razmjenjuju na fizičkom nivou. Bilo da se razmenjuju putem hemijskih interakcija, optičkih vlakana ili električnih kola, svi podaci zahtijevaju snagu za kreiranje i održavanje.
Trenutno je ova energija usredsređena na podatke o biosferi, ali bi njome mogli da dominiraju podaci tehnosfere.
Ako je ovaj trend tipičan za napredne civilizacije, vjerovatnije je da će spektar moći planete sa inteligentnim životom biti tehnološki, a ne biološki. Stoga bismo mogli da razlikujemo svjetove vanzemaljske civilizacije tražeći izrazito „sintetički potpis“.
Ali čak i ako ne brinemo o vanzemaljcima, rastuća polja tehnosfere će imati značajne posledice po život na Zemlji.
Ljudi već imaju ogroman uticaj na biodiverzitet Zemlje i globalne temperature. Ako nastavimo sa trendom eksponencijalnog rasta, mogli bismo značajno smanjiti resurse podataka u komunikaciji „neljudskog života“.