Koliko televizor mjesečno troši struje i kako možete da uštedite

Da li ste se ikada zapitali koliko struje troši televizor? Bilo da se prikazuje naša omiljena emisija, serija ili da uživamo u nekom dobrom filmu, većina nas često gleda TV. Prema istraživanju Evropske radiodifuzne unije, građani Srbije u prosJeku to čine 5 sati i 32 minuta dnevno, pa je svakako opravdano znati koliko nas košta ovaj vid zabave - na sat, ali i na mjesečnom nivou.

Postoje razni faktori koji utiču na potrošnju električne energije televizora - koje ćete moći da pročitate u nastavku - a ukoliko želite da uštedite, tu je i nekoliko savjeta kako da smanjite vaš mjesečni račun za struju. Pa, da počnemo...

Od čega zavisi koliko struje troši televizor?

Prva stvar koja utiče na to koliko struje troši TV jeste veličina samog televizora tj. ekrana. U poređenju sa ostalim djelovima televizora, ekran je najveći potrošač struje. Drugim riječima, što je ekran veći biće potrebno više električne energije za njegov rad.

Tip televizora, tačnije tip ekrana, je drugi faktor koji snažno utiče na to koliko struje će uređaj trošiti. U našim domovima se najčešće mogu naći sledeća četiri tipa televizora:

• TV sa katodnom cevi (CRT): ovo su uređaji koje su kupovale naše bake i deke (ili mame i tate, u zavisnosti od toga koliko godina imate). CRT televizori imaju dug vijek trajanja, ali troše ubjedljivo najviše struje. Prepoznatljivi su po velikoj izbočini za zadnjoj strani.
• Plazma televizori: Ovo su nešto stariji modeli koji imaju sjajnu sliku i kontrast boja, ali troše najviše električne energije za svoj rad. Plazma televizori se ne proizvode već godinama, ali se i dalje mogu naći u dnevnim sobama širom Srbije. Plazma televizore su zamijenili LCD televizori (danas poznati kao LED televizori, mada ovaj termin nije baš najispravniji, u tehničkom smislu).
• LCD televizori (LED televizori): u pitanju su uređaji sa ravnim ekranom, koji poslednjih desetak godina koriste ekran sa LED diodama koje obezbjeđuju pozadinsko osvjetljenje (otuda i naziv “LED televizori”). Ova vrsta televizora troši i do pet puta manje struje u odnosu na televizore sa plazma ekranima.
• OLED televizori: iako je u pitanju je poslednja reč tehnologije, koja nudi najkvalitetniju sliku i kojoj nije potrebno pozadinsko osvjetljenje, OLED televizori uglavnom troše više struje u odnosu na LCD televizore.

Treća stvar od koje zavisi koliko će struje TV trošiti je energetska efikasnost ugrađenih elektronskih komponenata. Napredniji modeli koriste kvalitetnije komponente koje, pored boljih performansi, karakteriše i manja potrošnja struje.

Kako utvrditi koliko struje troši televizor i koliko to košta?

Imajte u vidu da cijena struje nije fiksna. Prije svega, postoje jeftina i skupa tarifa. Uz to, cijena za 1 kWh utrošene električne energije zavisi i od toga da li se vaša mjesečna potrošnja nalazi u zelenoj, plavoj ili crvenoj zoni.

S tim u vezi, računica koju ćemo u sledećim primjerima napraviti ne mora nužno da odgovara realnoj mjesečnoj potrošnji, ali ne bi trebalo ni da se mnogo razlikuje od nje.

Prvi način: provjerite oznake na energetskoj nalepnici

Ukoliko ste u procesu nabavke novog televizora, dobra polazna tačka vam može biti naljepnica na kojoj se nalazi informacija o energetskoj ocjeni tj. energetskoj klasi televizora. Ova naljepnica se najčešće nalazi u gornjem lijevom ili gornjem desnom uglu ekrana, ima je svaki televizor i iskazuje slovima abecede - od “A” do “G”.

Energetska ocena “A” označava uređaje koji su energetski najefikasniji, što znači da imaju najbolji odnos između utrošene energije i radnog učinka. S druge strane, energetska ocena “G” označava uređaje čija energetska efikasnost nije na tako visokom nivou, tj. kod kojih je odnos između utrošene enrgije i radnog učinka lošiji. S tim u vezi, ako uporedimo dva televizora čiji su ekrani iste veličine, onaj TV koji ima bolju ocjenu energetske efikasnosti će trošiti manje struje.

Imajte u vidu da je ova energetska skala 2021. godine u potpunosti revidirana, tj. promijenjen je način na koji se računa energetska efikasnost uređaja, pa ćete trenutno teško pronaći telvizor čija je energetska ocjena viša od “F”. No, u budućnosti će ih sigurno biti, kako tehnologija bude napredovala.

Na naljepnici ćete pronaći dvije bitne informacije - kojoj energetskoj klasi uređaj pripada i koliko će kWh (kilovatčasova) struje potrošiti za 1.000 sati rada.

Na slici koja slijedi možete vidjeti izgled nalepnice sa jednog LCD televizora dijagonale 50 inča, koja pokazuje da uređaj pripada “G” energetskoj klasi i da će za 1.000 sati rada potrošiti u prosjeku 79 kWh. Naravno, u pitanju je samo primjer, a vrijednosti se razlikuju od televizora do televizora.

Kada 79 kWh pomnožite sa aktuelnom cijenom struje za 1 kWh, saznaćete koliko će struje ovaj televizor potrošiti za 1.000 sati rada.

U trenutku pisanja ovog teksta (januar 2023. godine) prosečna cijena struje za 1 kWh iznosi 12,40 RSD, sa uračunatim porezima i taksama. S tim u vezi, imamo:

• 79 x 12,40 = 979,60 RSD za 1.000 sati rada

Logično, dobijenu cifru treba podijeliti sa hiljadu da bi se izračunala cijena struje za jedan sat rada:

• 979,60 : 1.000 = 0,98 RSD za 1 sat rada

Međutim, televizori troše struju i dok su isključeni tj. dok su u stanju pripravnosti iliti režimu mirovanja (eng: standby), ali je potrošnja u stanju pripravnosti jako niska - u proseku oko 0,5 W odnosno oko 0,0005 kWh. Sada možemo da izračunamo i koliko struje odnosno para televizor potroši za jedan sat u stanju pripravnosti. Dakle, imamo:

• 0,0005 x 12,40 = 0,0062 RSD za jedan sat u stanju pripravnosti

Ako uzmemo u obzir informaciju da se u regionu televizor u proseku gleda 5 sati i 32 minuta dnevno (zaokružićemo na 5,5 sati), dolazimo do zaključka da isti taj televizor u stanju pripravnosti tj. u isključenom stanju provede 18,5 sati dnevno.

Sada kada znamo koliko struje TV troši dok je uključen, a koliko kada je isključen, možemo napraviti vrlo preciznu računicu i otkriti koliko ćemo tačno novca dnevno trošiti ukoliko televiziju gledamo 5,5 sati.

• Gledanje: 5,5 x 0,98 = 5,39 RSD dnevno
• Stanje pripravnosti: 18,5 x 0,0062 = 0,11 RSD dnevno
• Ukupno: 5,50 RSD dnevno / 165 RSD mesečno

Drugi način: pronađite naljepnicu na poleđini televizora i provjerite njegovu električnu snagu

Na naljepnici koja se nalazi na poleđini vašeg televizora možete pronaći podatak o tome kolika je električna snaga uređaja. Električna snaga se izražava u vatima (W) i ne treba je miješati sa naponom, koji se mjeri u voltima (V).

Primjera radi, ukoliko na naljepnici piše da je snaga vašeg televizora 75 W, to znači da će za sat vremena rada televizor potrošiti najviše 75 W odnosno 0,075 kW električne energije (pošto je 1 kW = 1.000 W).

Kada pomnožite električnu snagu televizora, izraženu u kilovatčasovima (što je u ovom primjeru 0,075 kW) sa aktuelnom cijenom za 1 kW električne energije, dobićete cijenu struje koju TV potroši za jedan sat rada.

U trenutku pisanja ovog teksta, cena za 1 kW električne energije je 12,40 RSD, uključujući poreze i takse. Dakle, imamo:

• 0,075 x 12,40 = 0,93 RSD za jedan sat rada

Jednostavnim množenjem saznali smo da će televizor, čija je električna snaga 75 W, za sat vremena rada povećati vaš račun za struju za samo 0,93 RSD.

Koje funkcije za uštedu energije treba tražiti kada kupujete TV?

U slučaju da planirate kupovinu novog televizora postoji nekoliko stavki na koje možete obratiti pažnju kako biste odabrali TV koji će biti prijateljski nastrojen prema vašem mjesečnom računu za struju. U pitanju su sledeće funkcije:

• Automatska kontrola osvijetljenosti - što je veća osvijetljenost ekrana, televizor će trošiti više struje. Zato potražite onaj koji poseduje senzore za automatsko podešavanje osvijetljenosti u zavisnosti od količine svjetla u prostoriji.
• Tajmer za automatsko isključivanje - ova funkcionalnost vam omogućava da podesite kada će se TV sam isključiti. Dakle, više ne morate da brinete da li je televizor ostao upaljen kada ste izašli iz svog doma ili zaspali i nemilosrdno troši struju. Postoje dvije vrste tajmera - jedna koja vam omogućava da podesite za koliko minuta će se televizor automatski isključiti i jedna koja omogućava da podesite maksimalno vrijeme rada televizora. Primjera radi, možete podesiti da televizor može raditi najviše četiri sata od trenutka uključivanja, a nakon toga će se sam isključiti.
• Režim uštede energije - ova funkcija će prigušiti pozadinsko osvjetljenje ekrana televizora i po potrebi deaktivirati neke funkcije ili tehnolgoije kako bi se smanjila potrošnja energije. 

Kako smanjiti potrošnju struje kod televizora?

Kao što se vidi iz prethodnih primjera, savremeni telvizori ne troše tako mnogo električne energije, pa vam se dodatno smanjenje potrošnje može učiniti kao bespotrebno. Ipak, na duge staze ušteda koju možete ostvariti nije zanemarljiva.

Uz to, kada bismo se svi trudili da uštedimo što je moguće više električne energije, naša životna sredina bi bila znatno čistija i zdravija za život.

Evo šta možete učiniti da biste smanjili potrošnju struje televizora:

• Smanjite osvjetljenost ekrana - fabrička podešavanja osvjetljenosti ekrana obično su takva da je displej svetliji nego što je zaista potrebno većini korisnika, a to negativno utiče na potrošnju.
• Neka TV bude manje uključen - mnogima se dešava da TV radi iako ga niko ne gleda, a to - košta. Ukoliko volite da nešto čangrlja u pozadini dok nešto radite, daleko je isplativije da uključite radio ili pustite neki podkast.
• Ne ostavljajte televizor u režimu mirovanja kada odete na odmor - ukoliko se televizor neće koristiti nekoliko dana ili duže, izvucite njego napojni kabl iz utičnice. Ne samo da ćete smanjiti račun za struju, već ćete produžiti životni vijek uređaja i u potpunosti eliminisati rizik od oštećenja televizora uslijed kvara na električnoj mreži. Vrijedi napomenuti i to da će kod nekih televizora isključivanje iz struje na duži period dovesti do kompletnog reseta uređaja, tj. do povratka na fabrička podešavanja. U prevodu, možete ostati bez svih finih podešavanja TV-a, kao i bez svih kanala, pa će biti potrebno da ponovo postavite sve kanale i podesite opcije.

Da li ste imali priliku da vidite kako izgleda prvi bežični TV na svetu?