NOVI ZAKON MIJENJA INTERNET ZAUVIJEK: Velike kompanije moraće da objasne sve što kriju

Evropska unija nakon dvije godine rada složila se oko širokih okvira Zakona o digitalnim uslugama (DSA) usmjeren na kontrolu govora mržnje, dezinformacija i drugih štetnih onlajn sadržaja.

Ovaj zakon treba da primora velike tehnološke kompanije da strože nadziru same sebe, da olakša korisnicima ukazivanje na probleme i osnaži regulatore da kazne nepoštovanje zakona visokim kaznama.

Nove obaveze uključuju brže uklanjanje nelegalnog sadržaja i robe, objašnjavanje korisnicima i istraživačima kako funkcionišu njihovi algoritmi i preduzimanje strožih mjera za širenje dezinformacija. Kompanije će se suočiti sa kaznama u visini do šest odsto godišnjeg prometa zbog nepoštovanja ovog zakona.

"DSA će unaprijediti pravila za sve onlajn usluge u EU", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u izjavi za medije odmah nakon zasijedanja EU predstavnika na ovu temu. "Ovo daje praktičnost principu da ono što je nelegalno izvan mreže, treba da bude nelegalno i na mreži. Što su onlajn kompanije i platforme veće, veća je i njihova odgovornost.".

Margret Vestager, evropska komesarka za konkurenciju koja je predvodila najveći dio rada na tehnološkoj regulativi Unije, rekla je da će novi akt "pozvati platforme na odgovornost za rizike koje njihove usluge mogu da predstavljaju za građane i društvo u cjelini". Takođe, DSA ne bi trebalo miješati sa DMA ili Zakonom o digitalnim tržištima, koji je dogovoren prethodnog mjeseca, u martu.

Ono što je nelegalno izvan mreže, trebalo bi da bude nelegalno i na mreži

Oba akta utiču na domen tehnologije, ali DMA se zasniva na stvaranju jednakih tržišnih uslova za sve tehnološke kompanije, dok se DSA bavi načinom na koji sve kompanije kontrolišu sadržaj na svojim platformama. Zbog ovoga će DSA vjerovatno imati konkretniji i direktniji uticaj na korisnike interneta.

Iako se ova odluka odnosi samo na građane EU, efekat novih zakona će se sigurno osjetiti i u drugim djelovima svijeta. Zakonodavci u SAD-u, koji isto žele da obuzdaju Big Tech kompanije i mreže svojim sopstvenim propisima, već su počeli da traže inspiraciju u pravilima EU.

Šta će sve promijeniti novi zakon DSA

Iako se na objavljivanje kompletnog spiska obaveza velikih kompanija još uvijek čeka, Evropski parlament i Evropska komisija već su objavili najznačajnije obaveze kompanija i platformi koje će morati da budu promijenjene.

DSA će regulisati rad tehnoloških kompanija i društvenih mreža, ali i velikih onlajn korporacija na sljedeće načine, između ostalih:

• Zabranjeno je ciljano oglašavanje zasnovano na religiji, seksualnoj orijentaciji ili etničkoj pripadnosti pojedinca, takođe maloljetnici ne mogu biti predmet ciljanog oglašavanja
• Takozvani Tamni obrasci - zbunjujući ili obmanjujući korisnički interfejs dizajniran da usmjeri korisnike da donesu određene izbore - biće zabranjeni, a EU kaže da bi, po pravilu, otkazivanje bilo koje pretplate trebalo da bude jednako jednostavno kao i prijavljivanje na istu
• Velike onlajn platforme, kao što je Facebook, moraće da učine rad svojih algoritama za preporuke (npr. koji se koriste za sortiranje sadržaja na News Feed-u ili predlaganje filmova i serija na Netflix platformi) jasnijim za korisnike. Takođe, korisnicima treba omogućiti "sistem preporuka koji nije zasnovan na profilisanju", a u slučaju Instagram platforme, na primjer, to bi značilo hronološki poređan feed (koji je nedavno uveden)
• Hosting servisi i velike onlajn platforme će, uz jasno objašnjenje, uklanjati nezakonit sadržaj i obezbijediće korisnicima mogućnost žalbe, ali DSA neće definisati šta je to ilegalan sadržaj sam po sebi i to će biti ostavljeno na odluku svakoj državi članici
• Najveće onlajn platforme biće i u obavezi da obezbijede i ključne podatke istraživačima kako bi "pružili bolji uvid u to kakvi sve rizici na mreži postoje i kako se oni razvijaju"
• Onlajn prodavnice moraće da čuvaju osnovne informacije o trgovcima na svojoj platformi kako bi pronašli pojedince koji prodaju ilegalnu robu ili usluge i
• Velike platforme moraće isto tako da uvedu nove strategije za borbu sa dezinformacijama tokom kriza (odredba inspirisana nedavnim ratom u Ukrajini).

Najveći uticaj ovog zakona osjetiće najveće platforme društvenih mreža i onlajn kompanije poput Facebook i Google kompanija, a prema objavi The Verge sajta upravo te kompanije već neko vrijeme lobiraju protiv ovog zakona ili makar za ublažavanje njegovih mjera, posebno onih koji se odnose na ciljano oglašavanje i predaju podataka spoljnim istraživačima.

S obzirom na to da se domaće zakonodavstvo usaglašava sa EU pravilima možemo da očekujemo da će se on u nekoj mjeri ili u potpunosti primjenjivati i u našoj zemlji i regionu, ali nema podataka o tome kad bi to moglo da se desi.